Na današnji dan

Na današnji dan 13.05. dosili su se sledeći događaji:

• 1940. godine - Vinston Čerčil, britanski premijer, održao je čuveni govor u kojem je rekao da nema šta drugo da ponudi do "krv, suze i znoj".
• 1931. godine - Umro je srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći deo stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. Njegove solo pesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu, a u Beogradu je bio dirigent pevačkog društva "Obilić". Dela: horske kompozicije "Narodni zbor", "Junački poklič", "Kola", "Potočara", "Zadovoljna reka", solo pesme "Čežnja", "Kaži mi, kaži, Stojanke", crkvena muzika "Liturgija", "Pomen", "Carju nebesni", "Opelo".
• 1887. godine - U Beogradu je osnovana Provizorna opservatorija Velike škole, čiji je rad omogućio izradu desetina naučnih radova koji su poslužili kao osnova za istraživanja klimatskih uslova. Kada je 1947. osnovan Republički hidrometeorološki zavod Srbije , Opservatorija je postala njegov sastavni deo.
• 1881. godine - Rođen je srpski socijalista Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji, pacifista, tj. vatreni protivnik rata, mada se kao rodoljub borio u oslobodilačkim ratovima Srbije od 1912. do pogibije 1914. Predvodio je u aprilu 1903. demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića i potom je morao da emigrira u Beč. Po povratku u otadžbinu, posle Majskog prevrata 1903, uređivao je "Narodne novine". Sekretar Srpske Socijaldemokratske partije postao je 1908, a teorijski časopis "Borba" pokrenuo je 1910.
• 1862. godine - Rođen je srpski pisac Janko Veselinović, realista i romantik narodnjak, prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući patrijarhalni život. Odlično je poznavao srpski jezik i vešto ga koristio u romanima, pripovetkama i pozorišnim komadima. Dela: romani "Hajduk Stanko", "Junak naših dana", "Borci", zbirke pripovedaka "Slike iz seoskog života", "Od srca srcu", "Rajske duše", "Zeleni vajati", "Male priče", "Seljanka", pozorišna igra s pevanjem "Đido" (s Dragomirom Brzakom), komad "Potera" (s Čiča-Ilijom Stanojevićem).
• 1851. godine - Rođen je srpski pisac Laza Lazarević, jedan od najboljih srpskih realista. Prava je završio u Beogradu a medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovedaka, a jedna od njih - "Švabica" - fragmentarno je sačuvana. Mada obeležene patrijarhalnim pogledima na život, njegove pripovetke - sažete, s veoma snažnom unutrašnjom dramatikom - imaju klasičnu vrednost. Prevodio je ruske pisce Nikolaja Gogolja i Alekseja Pisemskog, ruskog književnog teoretičara Nikolaja Černiševskog, kao i francuskog pisca Ežena Srkriba (Eugene Scribe). Kao lekar, učestvovao je u organizaciji saniteta u Srbiji i objavio 54 rada u stručnim medicinskim časopisima, od kojih neki imaju izuzetan značaj. Ostala dela: "Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Vetar", "Na bunaru", "Školska ikona", "On zna sve", "U dobri čas hajduci", "Verter".
• 1848. godine - Skupština predstavnika 175 crkvenih opština vojvođanskih eparhija, zajedno s delegatima iz Srbije, izabrala je u Sremskim Karlovcima mitropolita Josifa Rajačića za partijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština je istakla i pravo Srba u Austriji i Ugarskoj na autonomni politički i kulturni razvoj, a 15. maja proglasila je Srpsku Vojvodinu, koja je obuhvatala Srem, Vojnu Krajinu u Sremu, Baranju i Bačku s bečejskim i šajkaškim okruzima i Banat s Vojnom Krajinom i kikindskim okrugom. Proklamovan je savez Srpske Vojvodine sa Slavonijom, Hrvatskom i Dalmacijom. Austrijska i mađarska vlada proglasile su odluke Majske skupštine nezakonitim, ali je austrijski ustav od 4. marta 1849. potvrdio osnivanje Srpske Vojvodine i Tamiškog Banata, u koje su uključeni Bodroška, Torontalska, Tamiška i Krašovska županija i Rumski i Iločki okrug Sremske županije. Vojvodina je dobila status posebne upravne teritorije, a austrijski car dobio je titulu velikog vojvode. Austrija je 27. decembra 1860. ukinula Srpsku Vojvodinu i priključila je Ugarskoj.
• 1798. godine - Rođen je srpski slikar Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara 19. veka, predstavnik srpskog bidermajera. U stilu i tehnici bliskim bečkim klasicistima radio je ikonostase (najznačajniji su u Uspenskoj crkvi u Pančevu i u eparhijskoj crkvi u Temišvaru), portrete, mrtvu prirodu, kompozicije. Dostigao je pravo majstorstvo kao portretista, ispoljavajući izuzetnu umetničku snagu i plemenitost kolorita, pogotovo u periodu oslobađanja stega stilizacije, kad je modelovao slobodnije i težio psihološkoj analizi, što je naročito upečatljivo u portretima "Pavle Kengelac" i "Umetnikova žena".