BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Krim će biti ruska Toskana

28.04.2014. god.


Krim treba da postane muzej pod otvorenim nebom, ali za početak nad njim treba raširiti „pravni krišobran“. Takva je odluka Komisije Društvene komore RF za kulturu posle istraživanja nekoliko istorijsko-kulturnih teritorija poluostrva.

Povratkom poluostrva Krim u sastav Rusije vratilo se preko 10 000 objekata istorijsko-kulturnog nasleđa. Oni obuhvataju ogroman period – od arheoloških gradova do arhitektonskih spomenika 20. veka. Uz kompetentno rukovanje takvim nasleđem Krim treba da se razvija poput čuvenih istorijskih regiona sveta – primer može da bude italijanska oblast Toskana. Tako smatra predsednik Komisije Društvene komore za kulturu i učesnik upravo završene velike krimske ekspedicije Pavel Požigajlo. Ipak pre toga, kako primećuje Požigajlo, treba usvojiti odgovarajući zakonodavni akt, po kojem će kulturno blago Krima biti uzeto pod državnu zaštitu Rusije:

- Svi spomenici Krima su izgubili jurisdikciju Ukrajine, ali još se ne čuvaju po zakonu Rusije. Sa formalne tačke gledišta danas svako razaranje spomenika nikako se ne kažnjava. Naš zadatak je bio da koncntrišemo pažnju krimskih vlasti na to da je potrebno hitno se pozabaviti razradom istorijskog i kulturnog plana poluostrva, paralelno se kretati sa radom na razradi sheme teritorijalnog planiranja – odluka vlade je već izašla.

Predstoji vrlo složen posao na očuvanju i razvoju kulturnog nasleđa Krima. Pre svega zato što u poslednje dve decenije, kada je Krim bio deo nezavisne Ukrajine, na poluostrvu se vodila burna izgradnja teritorija koje potpadaju pod pojam „zaštićena zona spomenika“. Raskošne vile visokih činovnika i vrlo bogatih ljudi vide se na sve strane. I u Bahčasarijskom nacionalnom parku, i u podnožju drevne Đenovske tvrđave nedaleko od Sevastopolja, i kod legendarnog Livadijskog dvorca u blizini Jalte. Kako govore članovi Komisije za kulturu, Livadijski park je tako izgrađen da predivna maršruta pod nazivom Staza Nikolaja Drugog vodi između visokih ograda iza kojih se kriju kotedži, a jedan čak dominira po visini nad istorijskim dvorcem – bivšom južnom rezidencijom ruskih careva. Sada ukrajinskih vlasnika ovih novih građevina na Krimu nema. Ali niko ne garantuje da ovi objekti ne figuriraju na tržištu nekretnina, podseća Pavel Požigajlo:

- Danas bi bilo ispravno proglasiti moratorijum na Krimu na poslove vezane za prodaju nekretnina, koje se tiču spomenika ili zemljišnih teritorija muzeja, da se proglasi da svi poslovi sklopljeni van teritorije Krima ne Krimu ne važe. Ukrajina ne priznaje Krim, isto tako Krim može da ne prizna jurisdikciju Ukrajine na prodaju ovih zgrada. U krajnjoj liniji to će ohalditi žar potencijalnih kupaca.

Postoji još jedna složenost u očuvanju kulturnog nasleđa Krima. U većini slučajeva spomenici arhitekture zahtevaju najozbiljniju restauraciju. Najteži slučaj je Lastino gnjezdo, istorijski dvorac na visokoj steni iznad Crnog mora. Već više godina se vidi, kako kažu naučnici, problem sa stabilnošću stene – nju treba ojačati, to je skup poduhvat. Ali i „na sitnice“ će morati da se potroši još mnogo novca, sudeći po rečima člana Društvene komore Konstantina Mihajlova:

- Videli smo, na primer, čuvenu vilu Ksenija u Simeizu, koja je proslavljena čak u lepoj književnosti. Ona se ruši naočigled, stoji bez vlanika, mada i pripada zvanično nekom zakupcu. Tamo već 20 godina nije stupila noga ne samo restauratora, već ni čistača. Ovaj spomenik balansira na ivici propasti.

Komisija Društvene komore RF za kulturu namerava da nastavi da koordinira razvoj krimskog sitema zaštićenog nasleđa. Kako bi se, kako zaključuje Konstantin Mihajlov, iz ovog neverovatnog kulturnog bogatstva nešta ne bi izgubilo, naprotiv: svima da postane jasno da dolaskom Rusije stvar očuvanja kulturnog nasleđa Krima krenula je uzlaznom putanjom.

Olga Bugrova,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Konstantin Chalabov/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Specijalni izaslanik Rusije u Kabulu izjavio je da Nju Delhi i Moskva imaju slične pristupe avganistanskoj krizi


Ista ograničenja važe za gledaoce i ljubitelje sporta koji prisustvuju Letnjim igrama u Parizu


Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.


Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »