Projekcije: Beograd i Moskva priznale RS, svijet bez odgovora na novu krizu!?

MOSTAR - Republika Srpska proglasila je nezavisnost. Beograd i Moskva jednostrano, poput ponašanja Zapada u slučaju Kosova, priznaju taj čin Banje Luke. Priznanju se, unatoč protivljenju Vašingtona i Brisela, pridružuju Atena, Nikozija, Minsk te ostale pravoslavne zemlje.

Krnje bošnjačko-hrvatske državne institucije u Sarajevu nemoćno upozoravaju svjetsku javnost da BiH prijeti katastrofa. Međunarodna zajednica, kao i 90-ih, nema odgovor na novu balkansku krizu. Oružje šuti! Hrvati u BiH nespremno dočekuju odcjepljenje RS-a.

Čelnici najjačih hrvatskih stranaka Božo Ljubić i Dragan Čović očajnički revitaliziraju Hrvatski narodni sabor. No, već je kasno. Kolone Hrvata napuštaju bošnjačka i srpska područja. Ovako je analitičar Večernjeg lista Miroslav Vasilj projecirao mogućući razvoj događaja u BiH u bliskoj budućnosti, pitajući se što bi se moglo dogoditi s Hrvatima ako srpsko vodstvo proglasi odcjepljenje, a za što, kako kaže Milorad Dodik, već ima razrađen plan.

Jasno je, piše autor Večernjakove analize kako hrvatska politika u BiH bez ikakve pripreme dočekuje ne samo takav scenarij nego i bilo koji drugi rasplet događaja. U međuvremenu službena Banja Luka ima nekoliko dobro razrađenih strategija, a jedna od njih je i spomenuto proglašenje nezavisnosti RS-a. Politika srednjeg puta, tj. politika izvornoga federalizma između sarajevskog unitarizma i banjolučkog separatizma, koju zagovara Mostar, ne daje odgovor na tako ekstreman rasplet događaja, zaključuje Vasilj.

Upravo takav scenarij najmanje odgovara politički iscrpljenim Hrvatima, što od međusobnih političkih borbi, što od politike sustavnoga majoriziranja koja se provodi nad njima. Kakav onda politički manevar hipotetički gledano imaju Hrvati u tom slučaju?

Jedna od solucija jest ostati u 51 posto Federacije BiH sa sadašnjim županijskim uređenjem.

Druga mogućnost je proglasiti Hrvatsku Republiku te na toj osnovi s Bošnjacima ustrojiti novu konfederaciju, federaciju ili uniju BiH sastavljenu od hrvatske i bošnjačke republike. Treći mogući razvoj događaja je Hrvatsku Republiku proglasiti neovisnom državom, dok je četvrta solucija priključiti se Hrvatskoj.

Prvi izbor o ostanku u 51 posto trenutačne Federacije s bošnjačkom većinom odveo bi Hrvate u politički nestanak s obzirom na unitarističke težnje bošnjačke političke elite. Druga mogućnost o ostanku u BiH i pokušaju od ostatka države ustrojiti dvije republike koje bi tvorile neku novu BiH možda bi donekle mogla zaštititi Hrvate, ali i zadovoljiti njihove težnje o osnivanju vlastite federalne jedinice, pa makar i u krnjoj BiH.

Treća, proglašenje nezavisnosti Hrvatske Republike, ravna je znanstvenoj fantastici. Takav bi rasplet bio nemoguć zbog velikoga broja hrvatskih enklava. Isto tako, fikcija je da bi takvu državu bilo tko priznao.

Četvrta solucija priključenje Hrvatskoj je neizgledna jer prije svega ne postoji zeleno svjetlo u susjednoj državi. Također, bilo bi nemoguće hrvatska područja tačkano povezati, a ni međunarodna zajednica ne bi pristala da buduća članica EU, Hrvatska, tako prekraja teritorij susjedne države.

Peta, ratna opcija izostavljena je jer, koliko god postojalo neriješenih pitanja u BiH, jedno je riješeno – rata neće biti! Za njega ni jedna strana u Bosni i Hercegovini i susjedstvu više nema ni volje, ni snage, ni mogućnosti.

Zaokupljeni strančarenjem i foteljaškim ambicijama, izborni pobjednici i izborni gubitnici u Hrvata, a zapravo su svi gubitnici, morali bi znati da je pred njima iznimno ozbiljan zadatak. Sudeći prema dosadašnjim potezima, nitko s hrvatske političke scene nije dorastao izazovu zvanome biti lider. Zato bi upravo Hrvati, više nego Bošnjaci, trebali strepiti ako RS proglasi nezavisnost. Hrvatsko političko vodstvo jednostavno nije doraslo takvu stupnju političke igre, zaključuje analitičar Večernjeg lista Miroslav Vasilj.