BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Hitlera je pred bitku za Kursk zaboleo stomak

Hitlera je pred bitku za Kursk zaboleo stomak
07.07.2013. god.
Bitka sa 1200 tenkova


Pre 70 godina, u noći 5. jula, prvom artiljerijskom vatrom otpočela je bitka kod Kurska. Počeo je jedan od ključnih bojeva u Drugom svetskom ratu. Hitlerova komanda očekivala je brzu pobedu. Ali, u ranima danima borbe, koja je uključivala milione vojnika i hiljade tenkova i aviona, Vermaht je doživeo poraz od Crvene armije.



U proleće 1943, pažnja vojnih planera se fokusirala na Kursk . To je platforma na liniji fronta, gde je Crvena armija zašla u rejon Hitlerovih trupa na oko 150 kilometara zapadno od Kurska. Komanda Vermahta razvila je plan za brzu ofanzivu, koja je trebalo da traje ne duže od četiri dana, pod tajnim nazivom „Citadela“. Ovaj plan je bio prilično jednostavan. Pretpostavljalo da će se moćnim udarcima sa južnih i severnih bokova, opkoliti i uništiti grupa od milion sovjetskih trupa oko Kurska. A onda, to bi bila odskočna daska da pokrene novu ofanzivu protiv Moskve. U ovoj operaciji je učestvovalo 50 divizija. One se se sastojale od oko 900.000 vojnika, do 10.000 oruđa, više od 2.500 tenkova i 2.000 aviona. Posebne nade su se polagale na tadašnju najnoviju tehnologiju Nemačke - tenkove „Tigar“ i „Panzer", kao i na teške samohodne topove, kao što je „Ferdinand“.



Kako je kasnije napisao, maršal Žukov: „odbrana naših trupa je bila pažljivo planirana i pripremljena“. Pored toga, zahvaljujući radu obaveštajnih službi antihitlerovske koalicije- saznalo se i mesto i tačno vreme prvog napada Nemaca. Dakle, u noći 5. jula za četrdeset minuta pre predviđenog početka operacije „Citadela" sovjetski artiljerci naneli su na neprijateljske položaje iznenadni preventivni napad. Stotine bombardera bacile su na neprijateljske trupe tone bombi. Nemačka ofanziva je kasnila nekoliko sati. A onda je počela odbrana. Jedan od važnih primera su dejstva Prve oklopne armije pod komandom Mihaila Katukova, koja je postala neka vrsta mobilnih utvrđenja na jugu Kurska, kaže vojni istoričar Aleksej Isaev:

- Govoreći o operaciji „Citadela“, mora se reći da je vojska Katukova na sebe preuzela teret od dvesta nemačkih tenkova „Panzer“, u to vreme poslednje reči tehnike .Zahvaljujući veštim akcijama svoje vojske, tokom bitke je broj „Panzera“ brzo padao. Samo za nekoliko dana ostalo ih je 40 borbeno-spremnih. Zatim, tokom bitke, njihov broj je padao i dalje.



Operacija „Citadela“ je bila na ivici neuspeha. U ovoj situaciji, feldmaršal Manštajn odlučio se na očajnički proboj. 12.jula, blizu selu Prohorovka, dogodio se, najveći u istoriji, boj tenkova. Na obe strane je učestvovalo više od 1.200 tenkova. Bitka je trajala dva i po dana. To je bio poslednji odbrambeni boj, nakon kojeg su Sovjetske trupe stupile u ofanzivu. 50 dana je trajala Kurska bitka i završena je 23.avgusta, briljantnom pobedom Crvene armije. Valja naglasiti da pre nego što je počela bitka, sam Hitler je predvideo poraz. U maju 1943, on je pisao generalu Gudarianu: „ Od pomisli na ovu ofanzivu, počinje da boli stomak." Posle bitke kod Kurska, dobio je još i glavobolju: vojska Vermahta izgubila je stratešku inicijativu. Front se sve više bližio Berlinu.

Mihail Aristov,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »