BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Lovćen kao simbol?

 Lovćen kao simbol?
20.05.2013. god.

GORAN KIKOVIĆ,ISTORIČAR I ISTORIČAR RELIGIJE-PITANJA I ODGOVORI ZA CRNOGORSKU DNEVNU NOVINU ''POBJEDA''

 
Lovćen je simbol Crne Gore kroz vjekove.O tome najbolje govori narodna pjesma: '' Lovćen kite Petrovići a Kosovo Obilići.''
Citiraću ovdje književnicu Katarinu Brajović koja kaže:''Njegoševa Crna Gora je zemlja iskonskog siromaštva u kojoj se živelo samo od nade da će sloboda jednoga dana biti osvojena. Ali vladika Rade nije dozvoljavao da mu beda ograniči radoznalost, niti da mu prolaznost suzi vidik. Sa tog aspekta, danas osporavani „Gorski vijenac“ može se razumeti sa mnogo više samoobjašnjavajućih konsekvenci nego ako se ovaj dramski spev uzima kao ideološki nepodobno i verski netolerantno štivo, kako se povremeno čuje u književnim veštinama ne baš vičnoj javnosti.''U Plavu je početkom marta ove godine održan nekakv ''naučni skup''. Naime, učesnici tog skupa su iznijeli niz neistina. Opet glavni pokretač je poznati falsifikator istorije Šerbo Rastoder iz Bihora, koji stalno izmišlja razne zločine u borbama koje je narod Crne Gore vodio protiv okupatora, i naravno konvertita tzv. profesor Novak Kilibarda, koji nazva ''Gorski vijenac'' ni manje ni više nego da je ''nadojen antiislamizmom i antiturstvom'' ,a Njegoša da je ''genocidni pisac''.
 
Zašto je Lovćen ponovo u žiži interesovanja crnogorske javnosti?
Lovćen je uvijek aktuelan bio i biće ,zar nije mudri vladika Njegoš rekao ''blago tome ko dovijek živi imao se rašta i roditi''.A narod je to objasnio stihovima ''Na Lovćenu Njegoš spava najmudrija srbska glava''.Zašto se pitate zašto je Lovćen u žiži ,pa on će biti uvijek dok je Njegoša a Njegoša će biti dok je Lovćena i nas koji poštujemo njegovo djelo.
 
Zašto Amfilohije Radović baš sad hoće da vrati crkvu na Lovćenu?
Prirodno je da vladika traži obnovu crkve.Šta je tu čudno?Na Lovćenu je bila crkva jer i Njegoš u svom tastamentu kaže ''Hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu a nije rekao ''hoću da me saranite u onaj mauzolej na Lovćenu. Crkvu na Lovćenu su srušila Austrijanci 1916. godine. Obnovljena je u vrijeme kralja Aleksandra Karađorđevića 1925. godine, kada je Srbski narod nakon pesto godina ponovo živio u jednoj državi za koju se i sam Njegoš zalagao. Kapelu su srušili bezbožnici Komunisti čiji potomci bezbožnici i danas jurišaju na crkve po Crnoj Gori u kojoj se preko 70 % stanovništva izjašnjava kao pravoslavno.
 
Kako ocjenjujete inicijativu Amfilohija Radovića da se Njegoš proglasi svecem i obnovi takozvana Njegoševa kapela?
Još za života Njegoš je bio pustinjak cetinjski i izuzetni mitropolit, neviđena figura u jednostavnom i surovom kontekstu, a duhovne sile koje je poticao svojom pojavom, akcijom i pismom nisu se smirile ni danas. Kao istoričar smatram da je prigodno i prirodno što baš ove godine kada se slavi dvesta godina od rođenja vladike Petra II Petrovića predlog Visokopreosvećenog Vladike Amfilohija da Njegoš bude kanonizovan u svetitelja, jer je on ovozemaljskim životom zaslužio poštovanje.
Njegoš je bio vladika uz to čovjek koji je poštovan kroz cijelu istoriju od svih Srba i od drugih evropskih naroda. Kapela ili crkva nije takozvana ona je postojala i istoričar Zvezdan Folić za vaš list isto tvrdi '' da je prvobitna kapela na Lovćenu podignuta 1845. godine, dakle još za Njegoševog života. To je, po njegovim riječima, bila “memorija na Svetog Petra Cetinjskog”, Njegoševog strica, a ujedno i ''spomen zadužbina'' samog Njegoša.
 
Imate li radova o Lovćenu ili pripremate li neki rad na tu temu ili o Njegošu?
Pripremam rad o dvestagodišnjici od rođenja Petra Petrovića Njegoša.I moje viđenje o njemu kao najvećoj ličnosti u poslednja dva vijeka.

 



  • Izvor
  • Goran Kiković-glavni i odgovorni urednik Glasa Holmije


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »