BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Većina Rusa protiv „Rusije bez Putina“

12.05.2013. god.

Prošlo je godinu od treće predsedničke inauguracije Vladimira Putina.

Zato su vodeće sociološke službe Rusije istražile odnos njenih stanovnika prema šefu države.

Sveruski centar za proučavanje javnog mnjenja utvrdio je da Vladimir Putin čvrsto drži poziciju lidera na listi političara u koje Rusi imaju najviše poverenja. I to sa velikom razlikom.

Putinu apsolutno veruje 48 odsto anketiranih. Za njim sledi premijer Dmitrij Medvedev (sa 15 procenata), lider ruskih komunista Genadij Zjuganov (9 procenata), Vladimir Žirinovski (7 procenata) i ministar odbrane Sergej Šojgu (5 procenata).

Analitički Centar Jurija Levade (poznatiji kao „Levada-Centar“, kome, inače, preti da dobije status „strani agent“), takođe je objavio rezultate svog najnovijeg istraživanja.

Istraživače „Levada-Centra“ zanimao je i odgovor na pitanje „Koga biste voleli da vidite na mestu predsednika Rusije nakon izbora 2018.?“.

I, 26 posto ispitanika izjavilo je da bi i dalje voleli da za državnim kormilom vide Vladimira Putina. Još 14 procenata - voleli bi da vide čoveka koji će nastaviti politiku aktuelnog predsednika.

A navodno 41 procenat ispitanika izjavio je da bi voleli da vide na mestu predsednika države nekog ko će ponuditi drugo rešenje problema Rusije.

Preostalih 19 odsto anketiranih nije moglo da odgovori na postavljeno pitanje.  

A na još konkretnije pitanje - „Da li podržavate slogan „Rusija bez Putina“ i „Putin mora da ode“?“ - odgovori su bili sledeći.

Samo 8 odsto je reklo da podržava, 16 procenata - da „pre podržava“. A nikako ne podržava 26 procenata, „pre ne podržava“ - 36. Još 14 posto ispitanka nije moglo da odgovori.

Čak 72 odsto učesnika ankete Fondom „Javno mnjenje“ pozitivno je ili neutralno ocenilo sposobnost Vladimira Putina da izlazi na kraj sa obavezama predsednika države u  toku aktuelnog mandata. Negativno je na isto pitanje odgovorilo 16 posto ispitanika.

Gotovo polovina (48 odsto) izjavila je da je pozitivno prihvatila reizbor Putina na mesto šefa države. Samo 18 procenata je izjavilo da ga ne odobrava.

Ravno 50 posto ispitanika je izjavilo da potezi Vladimira Putina na mestu predsednika odgovaraju onome, šta su lično očekivali pre godinu dana. A 34 posto je izjavilo da ne odgovaraju.

Šef katedre za Primenjenu politologiju Konstantin Simonov sve ovo je prokomentarisao rečima: „Svaki evropski političar bio bi ljubomoran na rejting Vladimira Putina. Ovde čak postoji paradoks. Naši liberalni mediji zahtevaju da u Rusiji ne bude kao u Turkmenistanu, a sa druge strane - ako bi rejting Putina pao ispod 60 odsto odmah bi počeli da galame da sa takvim rejtingom političar u Rusiji ne može da opstane. Ali, ako nećete da bude kao u Turkmenistanu, šta će Putinu rejting od 90 odsto?!“.

Komentarišući rezultate istraživanja Fonda „Javno mnjenje“, ovaj politolog podvlači da je trenutni rejting šefa države dovoljan za komfornu realizaciju izbornog programa.

„Većina stanovništva pozitivno ocenjuje rad šefa države. Recimo: 72 posto stanovništva Rusije smatra da Putin vrši svoju dužnost isto kao i u prethodnim mandatima, a možda i bolje. Nivo zadovoljstva radom predsednika premašuje 70 odsto, što znači - zaključuje Simonov - da Putin ni godinu dana nakon inauguracije nije izgubio poverenje stanovništva i da može da nastavi svoj politički kurs“.

Prevela: Marija Petrova,



  • Izvor
  • fakti.org/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti


Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik

Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto


Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...

Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Ostale novosti iz rubrike »