MANASTIR UROŠEVICA

Manastir Uroševica, koji je posvećen Svetom Arhangelu Mihailu, podignut je na istočnoj padinastoj strani ravne Uroševice. Desno, sasvim uporedo sa crkvom i u istoj ravni sa njom, čelnom istočnom stranom prilijepljeni takođe uz pomenutu klistru nalaze se ostaci temelja manastirskog konaka. Zapadno od ovog kompleksa nalaze se tragovi pravolinijskog bedema sjever-jug. Ovo je bio svakako zaštitni manastirski bedem. Danas je sve to uraslo u gustu bujnu šumu drijena, jasena, graba, hrasta, ruja i kupine. Pretpostavlja se da je manastir Uroševica zadužbina kralja Uroša I, po kojem je i dobio ime.

Manastir Uroševica

Drevni manastir Uroševica pamti velikog i znamenitog kralja Uroša I, ktitora manastira Sopoćani, koji je bio prisutan na prostoru humske zemlje, u limskoj dolini, dolini Tare sve do Dubrovnika. Još iz njegovog vremena pominje se manastir Uroševica u kojem su živjeli monasi, isposnici i podvižnici, a od davnina je posvećen Svetom Arhangelu Mihailu, kazao je u besjedi tokom Svete Arhijerejske liturgije, koju je služio u obnovljenoj manastirskoj crkvi, Preosvećeni vladika Joanikije. On je rekao da ova drevna svetinja pamti i Svetog kralja Stefana Dečanskog, velikog molitvenika, čudotvorca i Božijeg ugodnika, koji je, kao mladi kralj, vladao budimljanskom župom.

''Danas treba da pomenemo i to da su mošti Svetog cara Uroša, kada su ponesene iz Nerodimlja sa Kosova, jedno vrijeme bile smještene u manastiru Šudikovu, gdje su, najvjerovatnije, bile sklonjene. Manastiri Šudikova i Uroševica su bili povezani putem, kojim se i danas može proći. Između ove dvije svetinje postoji na desetine isposnica u kojima su živjeli podvižnici i monasi. Ovo je od davnina Sveto mjesto za molitvene tihovatelje, koji se povlače od svijeta da bi bili bliže Bogu''- besjedio je tada Vladika Joanikije.

Ne zna se, do kada je ovaj manastir bio aktivan. Smatra se da je to bilo do druge seobe Srba, onog teškog doba turskog ropstva, kada su Turci porušili sve svetinje na desnoj obali Lima, osim manastira Podvrha.


Vladika Joanikije na službi u manastiru Uroševici
''Ova svetinja, slava Gospodu Bogu, nije prestala da bude svetinja, niti je izgubila svoju svetost, ni dok je bila porušena, jer su je anđeli Božiji, krilima slave Božije, štitili i narod se oko nje povremeno sabirao da se na njenim Svetim temeljima Bogu pomoli. Ovo mjesto, na žalost, dugo je bilo u ruševinama, a vjerni koji su ovdje dolazili prolivali su suze na njenim Svetim temeljima, kao prorok Jeremija, koga danas proslavljamo, koji je izlivao svoje suze, gledajući porušene zidove Jerusalimske i molio se molitvom proroka Davida. Molitvama Svetih i molitvama Božijih ugodnika, koji su ovdje prethodno živjeli i molitvenom zaštitom Svetog Arhangela Mihaila, a po želji naroda, koji je oduvijek čeznuo da se ova svetinja obnovi, evo, manastir Uroševica vaskrse i njegovo osvećenje izvršismo u danima slave vaskrsenja Hristovog'', istakao je tada Preosvećeni Vladika Joanikije.

Manastir Uroševicu obnavljaju vjera, ljubav i bratsko zajedništvo. Veliki trud i zalaganje uložio je jeromonah Jerotej, sabrat manastira Đurđevi Stupovi, koji je i tokom bolesničkih dana brinuo o radovima na obnovi ove svetinje, a njegovu veliku želju podržali su dobri i čestiti ljudi, bez kojih se ne bi mogla obnoviti ova svetinja. U njihova srca Bog je stavio dobru namjeru, te priskočiše i ohrabriše ovo bogougodno svojom riječju, dobrom voljom, ljubavlju i značajnim prilozima.
Na svečanosti, upriličenoj povodom završetka radova na izgradnji i obnovi Manastira Uroševice, Vladika Joanikije je uručio ordene Svetog Save drugog reda velikim priložnicima g. Andreju Vladimiroviču Kristovu i g. Mladenu Stijoviću, kojima ih naša Sveta Crkva odlikuje za doprinos obnovi manastira Uroševica. Ovom prilikom arhijerejske gramate dobili su najzaslužniji da ovaj Manastir opet propjeva u slavu Bogu, a to su: Saša Pešić, Milan Golubović, Milka Đukić, Jovan Lončar, Ranko Lončar, Miško Jovančević, Mladen Premović, Darko Petrić, Velimir Đurišić, te Zoran Nišavić i Srđan Radičević, predsjednik i blagajnik Odbora za obnovu hrama.