BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Da li je Kosovo za EU sused Srbije

Da li je Kosovo za EU sused Srbije
24.04.2008. god.

Na pitanje da li Srbija može u EU, a da ne prizna Kosovo, visoki komesar EU Oli Ren odgovara da sve potencijalne zemlje članice moraju da poštuju dobrosusedske odnose


Sve potencijalne zemlje članice moraju da poštuju dobrosusedske odnose, rekao je juče evropski komesar za proširenje Oli Ren u razgovoru za „Politiku” odgovarajući na pitanje da li Srbija može u EU, a da ne prizna Kosovo.

U razgovoru sa dopisnikom našeg lista i predstavnikom nemačkog „Vaca” („Vestdojče algemajne cajtung”, suvlasnik je „Politike”) Ren je odgovorio i na pitanje o mogućnosti koju pominje predsednik Srbije Boris Tadić da Srbija, kao eventualna članica Unije, blokira pristup Kosova u EU.

– Niko ne bi trebalo da pristupa Uniji sa primarnim ciljem da blokira pridruživanje drugih – kazao je, između ostalog, evropski komesar.

„Kelniše rundšau”, dnevnik pod okriljem „Vaca”, preneo je juče deo ovog razgovora u kojem je Finac objasnio da „Kosovo, kao i ceo zapadni Balkan, ima evropsku perspektivu” i da ono „mora da se politički i ekonomski razvija, jer se u taj proces ulaže mnogo novca poreskih obveznika”.

Na Renovu izjavu odmah je reagovao predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica. On je Renovu izjavu o uspostavljanju dobrosusedskih odnosa protumačio kao zvaničan stav Brisela.

„Izjava evropskog komesara Olija Rena da je obaveza Srbije da uspostavi dobrosusedske odnose sa Kosovom i da Kosovo ima evropsku perspektivu predstavlja očigledno zvaničan stav Brisela da Srbija potpisivanjem Solaninog sporazuma priznaje nezavisnost Kosova i da se obavezuje na saradnju sa ovom lažnom državom”, rekao je premijer Srbije u izjavi dostavljenoj Tanjugu.

Pošto je ovakav sporazum sa EU protivustavan i, kako kaže premijer, sadrži neskrivenu nameru rasparčavanja Srbije, taj sporazum niko nema pravo da potpiše u ime Srbije.

„Sada je sasvim jasno da Solanin sporazum predstavlja završni čin projekta stvaranja prve NATO-države, koji je započet bombardovanjem Srbije, naoružavanjem OVK-a, izgradnjom Bondstila i pravljenjem Ahtisarijevog plana koji obezbeđuje da je komandant NATO-trupa konačan organ vlasti na Kosovu”, naveo je Koštunica.

Prema njegovim rečima odgovor Srbije mora biti „dosledno poštovanje našeg Ustava i nastavak principijelne politike da je Kosovo Srbija, koju podržava više od 150 država u svetu”.

U Demokratskoj stranci su, međutim, ostali dosledni više puta ponovljenoj tvrdnji da niko iz EU nikada nije uslovljavao Srbiju. Kako u izjavi za „Politiku” kaže Jelena Marković, portparol stranke, pred Srbiju niko nije postavio izbor, odnosno da se opredeli između teritorijalnog suvereniteta Srbije i pridruživanja EU. „To je važno podvući i mi u tom smislu razumemo politiku EU. Demokratska stranka ostaje privržena i odbrani Kosova i Metohije i pridruživanju Evropskoj uniji. Ako se od Srbije očekuje da ostvaruje dobrosusedske odnose kao što to čine druge zemlje, mi ćemo to raditi, a Kosovo doživljavamo kao integralni deo Srbije i nikako drugačije”, objašnjava Jelena Marković.

Na pitanje da li se iz Renove izjave može zaključiti da on o Kosovu govori kao o zemlji koja je sused Srbiji, Markovićeva kaže da ne može da tumači Renove izjave. „Nas zanima samo zvanična politika EU, a EU nikada do sada nije stavljala Srbiju pred takav izbor”. Na opasku da je ipak reč o visokom zvaničniku EU, ona kaže da je važna zvanična politika EU, ono što se zvanično utvrdi u pregovorima, „a jedini dokument koji imamo sa EU je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji potvrđuje teritorijalnu celovitost Srbije i koji se oslanja na Rezoluciju 1244 i za nas je to jedino relevantno”, kategorična je Jelena Marković.

Treba, međutim, podsetiti da ovo nije prvi put da se o Kosovu govori kao o susednoj zemlji. U zajedničkom pismu koje su početkom aprila, nakon samita na Brdu kod Kranja, napisali ministar inostranih poslova Francuske Bernar Kušner i njegov kolega iz Slovenije Dimitrij Rupel, oni Srbiju, a ne samo Kosovo proglašavaju „u mnogo čemu posebnim primerom”. Sporazum o pridruživanju, kako su napisali, čeka na potpis, ali Srbija prvo mora da ispuni svoje međunarodne i moralne obaveze. To praktično znači, kako se navodi u pismu, da prvo mora da prihvati misiju EU na Kosovu, odnosno Euleks. Takođe, Srbija, poput svih drugih država koje se trude da postanu članica EU, mora da se „uključi u regionalnu saradnju”, što praktično znači da se od Srbije očekuje da neće insistirati na „kiparskom modelu” i da neće ignorisati Kosovo (kao što zvanični Kipar ignoriše nepriznati turski entitet) već da će u ime „dobre regionalne saradnje” zvanični Beograd prihvatiti nezavisnost Kosova.

-----------------------------------------------------------

Kolika je Srbija


U sutrašnjoj „Politici” objavljujemo opširnu verziju razgovora u kojem Ren objašnjava šta misli o Euleksu i nezavisnosti Kosova, a šta o premijeru Srbije. Čitaoci će, takođe, samo u našem listu moći da saznaju kolika je Srbija na geografskoj karti Evrope iznad radnog stola evropskog komesara.



  • Izvor
  • Politika
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Specijalni izaslanik Rusije u Kabulu izjavio je da Nju Delhi i Moskva imaju slične pristupe avganistanskoj krizi


Ista ograničenja važe za gledaoce i ljubitelje sporta koji prisustvuju Letnjim igrama u Parizu


Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.


Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »