BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Hrvat­ska ni­je odba­ci­la us­ta­šku pro­šlost

Hrvat­ska ni­je odba­ci­la us­ta­šku pro­šlost
25.01.2008. god.

Zma­go Je­linčić, pred­sje­dnik Slo­ve­načke na­ci­onal­ne stran­ke, u in­ter­vjuu za "Fo­kus" go­vo­ri o po­di­za­nju ve­li­ke pra­ši­ne u hrvat­skoj ja­vnos­ti i na HRT-u na­kon nje­go­vog gos­to­va­nja u emi­si­ji "Ne­dje­ljom u dva" i to­me da li je Hrvat­ska de­mo­krat­ska ze­mlja.

- Rea­kci­ja Hlo­ver­ke No­vak-Srzić, ure­dni­ce HRT-a, da će kon­tro­li­sa­ti rad no­vi­na­ra, po­ka­zu­je da Hrvat­ska ni­ka­ko ni­je de­mo­krat­ska ze­mlja i da tre­ba još mno­go da ura­di ka­ko bi ušla u red evrop­skih ze­ma­lja - is­tiče Je­linčić.

FO­KUS: Za­mje­ra­ju vam da se kraj­nje ne­ga­ti­vno izražava­te o hrvat­skoj po­li­ti­ci i po­li­tičari­ma?

JE­LINČIĆ: Po­gle­daj­te sa­mo ka­kva je hrvat­ska po­li­ti­ka pre­ma BiH. Ni va­ma ne do­zvo­lja­va­ju izla­zak na otvo­re­no mo­re. Za­tva­ra­ju vam mo­re kod Ne­uma, po­go­to­vo s onom svo­jom ten­den­ci­jom i odlu­kom da sa­gra­de most do Pe­lje­šca. BiH, kao na­slje­dni­ca ne­ka­daš­nje SFRJ, ima pra­vo na izla­zak na otvo­re­no mo­re, jer Ja­dran­sko mo­re ni­ka­da u is­to­ri­ji ni­je bi­lo hrvat­sko, ne­go je bi­lo mo­re ra­znih ze­ma­lja. Bi­lo je to mo­re ko­je je, po­sli­je Dru­gog svjet­skog ra­ta, do­bi­la Ju­go­sla­vi­ja. Tre­ba­lo bi na­značiti da je Hrvat­ska, u okvi­ru biv­še Ju­go­sla­vi­je, bi­la je­di­na na stra­ni Hi­tle­ra, i to od prvog da­na, pa do kra­ja ra­ta. Ne smi­je­mo to za­bo­ra­vi­ti. To pi­ta­nje još je otvo­re­no, po­go­to­vo ako uzme­mo u ob­zir da je, u no­vem­bru 1939. go­di­ne, ta­daš­nji knez na­mje­snik Pa­vle u Beo­gra­du, kao ve­li­ki po­klo­nik Hi­tle­ra, na želju ta­daš­njeg mi­nis­tra spo­ljnih po­slo­va, Li­ben­tro­pa, pro­mi­je­nio gra­ni­ce ka­da je stva­rao ve­li­ku hrvat­sku ba­no­vi­nu. Ta­da su i po­je­di­ni di­je­lo­vi BiH uze­ti iz okvi­ra i po­klo­nje­ni Hrvat­skoj, što je os­ta­lo do da­naš­njeg da­na.

FO­KUS: Vaš po­zna­ti stav jes­te da je u Hrvat­skoj tre­ba­lo iz­vrši­ti de­us­ta­ši­za­ci­ju, kao što je učinje­na de­na­ci­fi­ka­ci­ja u Nje­mačkoj?

JU­LINČIČ: Ap­so­lu­tno. Sve zločine ko­je su ra­di­le us­ta­še i ko­je je ra­di­la NDH, kao le­gi­ti­mna i le­gal­na drža­vna tvo­re­vi­na, ni­ko ni­je osu­dio, ni­ti je na­pla­tio Hrvat­skoj. To bi tre­ba­lo da se na­pla­ti, jer ovo što go­vo­re hrvat­ski po­li­tičari, da se oni ne po­zi­va­ju na NDH, kao na svo­ju pre­teču, ni­je is­ti­na, jer je to re­kao i Fra­njo Tuđman. Ako uzme­te us­ta­no­vni akt Hrvat­ske aka­de­mi­je na­uka i umje­tnos­ti, u nje­mu vi­di­te da je sa­daš­nja Aka­de­mi­ja na­uka i umje­tnos­ti na­slje­dni­ca one us­ta­ške aka­de­mi­je. Hrva­ti ni­su odba­ci­li svo­ju us­ta­šku pro­šlost, ne­go je sa­mo nas­tav­lja­ju.

FO­KUS: Na ko­ji način hrvat­ski po­li­tičari na­no­se šte­tu Slo­ve­ni­ji?

JE­LINČIČ: Hrvat­ski po­li­tičari ima­ju kon­stan­tne agre­si­vne te­ri­to­ri­jal­ne težnje pre­ma Slo­ve­ni­ji, iako smo se, 25. ju­na 1991. go­di­ne, do­go­vo­ri­li da između Slo­ve­ni­je i Hrvat­ske os­ta­ne ta­ko­zva­na re­pu­blička gra­ni­ca. Hrva­ti su odmah na­kon to­ga ušli ne­ko­li­ko ki­lo­me­ta­ra unu­tar Slo­ve­ni­je i pos­ta­vi­li svo­je kon­trol­ne tačke, ko­je su da­nas međuna­ro­dni pre­la­zi. To se de­si­lo na po­dručju Is­tre, kod Sa­vu­dri­je, na dva pre­la­za i na još ne­kim mjes­ti­ma. Po­sli­je to­ga, Hrva­ti su čak u ne­ko­li­ko na­vra­ta s ofi­ci­jel­nim no­ta­ma za­hti­je­va­li pro­mje­nu gra­ni­ce na šte­tu Slo­ve­ni­je. Po međuna­ro­dnom pra­vu znači da do­go­vor između Slo­ve­ni­je i Hrvat­ske, za­pra­vo, ne važi i da je to pi­ta­nje sa­da otvo­re­no. Ne bi tre­ba­lo za­ne­ma­ri­ti ni činje­ni­cu da ne­ka­daš­nje gra­ni­ce između re­pu­bli­ka SFRJ ni­ka­da ni­su bi­le određene ni­je­dnim spo­ra­zu­mom, re­pu­bličkim, međure­pu­bličkim ili drža­vnim, a ka­mo­li međuna­ro­dnim, ne­go je to bio do­go­vor go­spo­de na po­zi­ci­ji Ko­mu­nis­tičke par­ti­je Ju­go­sla­vi­je. Ni­ko ni­je uzi­mao u ob­zir is­to­rij­ske i etno­lo­ške fa­kte i činje­ni­ce, ni­ti bi­lo šta dru­go.

FO­KUS: Ta­kođe, za­lažete se za re­fe­ren­dum u Slo­ve­ni­ji o pri­je­mu Hrvat­ske u EU?

JE­LINČIČ: Mi ni­smo za to da Hrvat­ska sa­ma uđe u EU, jer bi to one­mo­gućilo da u Evrop­sku uni­ju uđe bi­lo ko­ja dru­ga država s po­dručja EU. U prvom re­du, Hrva­ti bi sta­vi­li ve­to za ula­zak Srbi­je, BiH i Crne Go­re u EU.

FO­KUS: Ka­ko, sa aspe­kta ze­mlje ko­ja pred­sje­da­va EU, ocje­nju­je­te odno­se u BiH, odno­sno RS?

JE­LINČIČ: Mi­slim da se Evro­pa, pa i SAD, pre­vi­še mi­je­ša­ju u unu­traš­nje po­slo­ve RS. Oni to uzi­ma­ju kao svo­ju ko­lo­ni­ju. Mo­je miš­lje­nje jes­te da je i EU ne­ka vrsta ne­oko­lo­ni­ja­lis­tičke or­ga­ni­za­ci­je ko­ja bri­ne sa­mo o sop­stve­nim in­te­re­si­ma. Ako ne­ko ra­zmiš­lja na dru­gi način, on­da ga ma­knu. EU, za­je­dno s Ame­ri­kom ili pod tu­tor­stvom Ame­ri­ke, ne do­zvo­lja­va da se u RS po­štu­je sop­stve­na na­ci­onal­nost, is­to­ri­ja, a po­go­to­vo ne­ma­ju ni ve­ze, ni poj­ma o men­ta­li­te­tu lju­di, odno­si­ma lju­di i is­to­ri­ji.

FO­KUS: Ka­ko ko­men­ta­ri­še­te srpsko-hrvat­ske odno­se?

JE­LINČIČ: Srpsko-hrvat­ski odno­si po­dređeni su međuna­ro­dnim odno­si­ma. Međuna­ro­dna za­je­dni­ca unu­tar biv­še Ju­go­sla­vi­je na­pra­vi­la je svi­nja­ri­ju bez prem­ca. To što su oni ura­di­li zbog svo­je igno­ran­ci­je, ne­po­zna­va­nja aka­ta, a pri­je sve­ga za­to što su se ne­ki ge­ne­ra­li oko­mi­li na ta­daš­nju Ju­go­sla­vi­ju, a on­da i na sva­ku državu ko­ja je nas­ta­la iz ne­ka­daš­nje Ju­go­sla­vi­je, jes­te iz lične lju­tnje. Tu se vi­de i odno­si između Hrvat­ske i Srbi­je, ko­je bih ja sveo na hrvat­ske gra­nične pro­ble­me sa svim država­ma u okruženju, jer Hrvat­ska ima te­ri­to­ri­jal­ne pre­ten­zi­je i pre­ma BiH, i pre­ma Srbi­ji, i pre­ma Crnoj Go­ri, i pre­ma Slo­ve­ni­ji. To je vrlo bi­tna stvar. Oni ima­ju osjećaj da su bo­gom da­ti za sve, ali sa­mo su izu­ze­tno na­du­ve­ni i ne po­zna­ju svo­ju is­to­ri­ju. Ako uzme­mo u ru­ke hrvat­ske is­to­rij­ske knji­ge, mno­go su ra­zličite od os­ta­lih knji­ga na Za­pa­du. Uzmi­te sa­mo kao pri­mjer nji­ho­va sla­vna Akta-kon­ven­ta, ko­ja su po­tpi­sa­na 1100. go­di­ne s Mađari­ma, o to­me da Hrva­ti pre­uzi­ma­ju vođstvo unu­tar svo­je države, a ci­je­li svi­jet zna da je taj akt iz 16. vi­je­ka, sa­mo Hrva­ti ne. Oni gu­ra­ju svo­ju čis­tu is­ti­nu.

FO­KUS: Za­što vas Hrva­ti na­zi­va­ju srbo­fi­lom i slo­ve­načkim Še­še­ljom?

JE­LINČIČ: Ne znam. To je nji­ho­va stvar, to je nji­ho­vo miš­lje­nje, ko­je mi ne stva­ra ne­ugo­dnost. Do­zvo­lja­vam da sva­ko o sva­ko­me mi­sli ka­ko hoće, to je bi­tan stav de­mo­kra­ti­je. Ne bih re­kao da idem za srbo­fil­stvom, ali mo­ram reći da se sa Srbi­ma te­ško sklo­pi ugo­vor, ali ka­da se sklo­pi, on­da on os­ta­je, čak se i ri­ječ vi­še po­štu­je. S Hrva­ti­ma možeš da se do­go­vo­riš, da po­tpi­šeš, da si­gni­raš ili uda­riš pečat, a da to za dan-dva ni­šta ne vri­je­di.



  • Izvor
  • Fokus
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Specijalni izaslanik Rusije u Kabulu izjavio je da Nju Delhi i Moskva imaju slične pristupe avganistanskoj krizi


Ista ograničenja važe za gledaoce i ljubitelje sporta koji prisustvuju Letnjim igrama u Parizu


Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.


Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »