BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Crkva i aktualna umetnost: ne zajednički stav, već dijalog

Crkva i aktualna umetnost: ne zajednički stav, već dijalog
26.03.2012. god.

Savremena umetnost i crkva imaju zajedničko nasleđe i ono može da se osvaja samo zajedničkim naporima. Takav je stav čuvenog ruskog galeriste Marata Gelmana, koji je dao predlog da se obnovi dijalog predstavnika RPC i aktuelne kulture.

Između ostalog dijalog „sa distance“ već je počeo. U moskovskoj Gelman-galeriji od 22. marta radi izložba instalacija na temu ikonopisnih likova. A moskovski hram svetitelja Nikolaja na Tri gore objavio je da otvara koncertno, izložbenu salu za omladinski stvaralački klub. Neposredni dijalog u formatu okruglog stola biće održan 5. aprila u Moskvi.

Društvo je podeljeno u oceni huliganskog ispada u moskovskom Hramu Hrista Spasa koji je priredila pank-grupa Gnojni bunt. Mlade žene, članice grupe, prišle su crkvi i snimile dvominutni video sa sopstvenom disko igrom pod ikonama. Zatim su u studijskim uslovima na snimak montirale „protesntu rok-pesmu“ – sa direktnim provokacijama protiv premijera RF i jerarha crkve – i pod nazivom „pank-moleben“ objavile na Itnerentu. Pošto su devojke bile zadržane, istraga je pokrenula protiv njih optužbu na osnovu krivičnog člana i prestavnice radikalne umetnosti sada treba da prođu suđenje.

Između ostalog, crkva nije tražila kaznu i čak je izjavila da u Crkvi Hrista Spasa posle incidenta ništa ne treba preosveštavati, tačnije nije bila zabeležena činjenica izrugivanja nad svetinjama. Sve što crkva očekuje od učesnica skandala je kajanje i obećanje da nadalje neće priređivati slične ispade. Protojerej Vladimir Vigiljanski u intervjuu za Glas Rusije rekao je:

Crkva nije agresivna. Ona, naprotiv, pokušava da primiri ljude u svim situacijama – političkim, kulturnim, ideološkim, moralnim. Ona ne deli, već spaja ljude, poziva na milosrđe, na snishodljivost, brine se o budućnosti. Crkva je trpeljiva čka prema palim, prema onim ljudima koji istupaju protiv nje.

Jedan od inicijatora aktualne obnove dijaloga RPC i ruske aktualne umetnosti bio je Marat Gelman, poznat kao koordinator mnogih skandaloznih izložbi. Aktualna izložba u njegovoj galeriji, posvećena savremenim interpretacijama ikonopisnih lokova, najverovatnije takođe neće naići na jednoglasno odobravanje. Tim povodom Marat Gelman podseća:

Do 1726. godine u Rusiji nije bilo ni jedne slike religioznog sadržaja. Ali, čak ako je za tebe Jevanđelje neki siže na osnovu kojeg slikaš, to ne znači da je tvoj rad ikona. Radovi umetnika Nikolaja Gea koji su danas izloženi u moskovskoj Tretjakovskog galeriji i koji su bili posvećeni Isusu Hristu, svojevremeno su bili anatemisani.

Pristalicom dijaloga crkve i aktualne umetnosti naziva sebe i Vsevolod Čaplin – predsednik sinodalnog odeljenja za odnose crkve i društva Moskovske patrijaršije. Upravo on je nastojnik Hrama svetitelja Nikolaja na tri gore, gde se otvara novi omladinski kulturni centar.

Nedavno je u crkvi Svete Tatjane u okviru Moskovskog univerziteta bila održana izložba aktualne umetnosti koju je nastojnih crkve direktno nazvao memorandumom o namerama da se nađe jezik komunikacije religije i kulture. Sledeći korak koji će biti načinjen uskoro Marat Gelman je formulisao ovako: Treba izraditi ne zajednički stav, već nikakav dijalog.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajinske formacije ponovo su izvršile udare na teritoriju poluostrva Krim. Cilj udara ATACMS-a bio je aerodrom Belbek, gde je, prema otvorenim izvorima, izbio požar.


Marija Zaharova je na današnjem redovnom brifingu bila u prilici da odgovori na čak tri pitanja vezana za Srbiju – jedno o novoj vladi Srbije i dva o odnosima...

Neuspeh da se „odmah“ okonča ofanziva na Rafu bi potkopao odnose, navodi se u saopštenju


Moskva treba da brine i o „oružju i puteru“, izjavio je predsednik

Ukrajinski poslanici tvrde da ograničenja na ciljeve koji se mogu gađati zapadnim oružjem daju prednost Moskvi


Sve u svemu, udeo muslimanskog biračkog tela se postepeno povećava. U jednom broju okruga broj muslimana se kreće od 10 do 40% birača, ima mesta gde ih ima više...


Ostale novosti iz rubrike »