BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Demarš na Drinu

Demarš na Drinu
01.11.2007. god.

Diplomate koji su u utorak po podne ministru inostranih poslova Srbije Vuku Jeremiću uručili demarš zbog nedavnih izjava srpskog rukovodstva povodom namere visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Miroslava Lajčaka da izmeni ustavne elemente u BiH, upravo su predstavnici država koje se tokom celog procesa pregovora o budućem statusu južne pokrajine zalažu za nezavisnost Kosova i Metohije. Naime, ambasador Velike Britanije Stiven Vordsvort i predstavnici SAD, Francuske, Nemačke i Italije protestovali su zbog stava koji je izneo predsednik vlade Vojislav Koštunica i nekoliko ministara da Lajčakove mere imaju za cilj rušenje Rezolucije 1244 i Dejtonskog sporazuma, odnosno proglašenje jednostrane nezavisnosti Kosova i ukidanje RS. „To je otvoreno ugrožavanje suštinskih interesa srpskog naroda”, rekao je prošle sedmice Koštunica.

I predsednik Srbije Boris Tadić je odmah pozvao visokog predstavnika u BiH da još jednom preispita svoje najnovije mere, jer za njih ne postoji saglasnost državnih organa RS. „Glas Republike Srpske mora da se poštuje i uvaži, jer Dejtonski sporazum obavezuje da promena bilo kog principa mora biti potvrđena konsenzusom sva tri konstitutivna naroda u BiH”, rekao je Tadić. „Politici” je potvrđeno da je predsednik Srbije juče otkazao sesiju Igmanske inicijative (koja okuplja predsednike zemalja bivše Jugoslavije, osim Slovenije), koja je trebalo da se održi u Beogradu 11. novembra. Tadić, naime, traži da se predsednik Predsedništva BiH Željko Komšić izvini Koštunici zbog uvreda koje mu je uputio prošle nedelje.

Predstavnici ovih država su uoči četvrte runde direktnih pregovora u Beču odlučili da zaoštre situaciju i povećaju pritisak na Beograd. Osim oštrog diplomatskog tona pomenutih vlada, zanimljiva je i suština protesta. Naime, oni su Beogradu zamerili izjednačavanje Dejtonskog sporazuma i Rezolucije Saveta bezbednosti UN 1244 i poistovećivanja odnosa između BiH i Republike Srpske sa situacijom na Kosovu i Metohiji.

Pojačavanje diplomatskog pritiska na Beograd ide paralelno sa odbrojavanjem dana do 10. decembra, kada posrednička trojka Kontakt grupe treba da podnese izveštaj o pregovaračkom procesu, što svakodnevno čini prištinska „Televizija 21”. Dnevni list „Ekspres” takođe svakodnevno objavljuje koliko je još dana ostalo do 28. novembra, Dana zastave, kada će, navodno, biti proglašena nezavisnost Kosova i Metohije.

Zapadni ambasadori, naime, traže od vlasti u Srbiji da ne povezuju Kosovo i Republiku Srpsku. Međutim, i bez pomoći sa vrha, javnost u Srbiji već godinama bruji da je sasvim očigledno da Zapad prema Srbiji i Republici Srpskoj primenjuje jedan aršin, a prema kosovskim Albancima i Bošnjacima drugi. Dok u slučaju BiH zapad insistira na tome da mora da se „lepi” država, koja se u ratu raspala, dotle na Kosovu insistira da se ono „reže”. Dok su joj u BiH granice svete, dotle su u Srbiji promenljive.

U prvom reagovanju Ministarstva spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić naglasio je da je Srbija opredeljena ka „punoj primeni principa nepromenjivosti granica u regionu, gde očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije u ovom trenutku predstavlja najznačajniji ispit za međunarodnu zajednicu”.

Miloš Jovanović, iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu, kaže za „Politiku” da zapadne zemlje reaguju sa čiste pozicije sile. „Pokušavaju da nas zaplaše, smire, oni imaju svoje ciljeve i mnogo bi im značilo da se mi ne batrgamo, jer bi lakše sproveli svoje nameru. Ako smo se za nešto izborili u devedesetim to je bila RS”, kaže Jovanović.

Kada bi državni vrh Srbije i poslušao zapadne diplomate i prestao da upozorava na ovu protivrečnost, nezadovoljstvo građana zbog ovakve zapadne politike ne bi bilo ništa manje. Ako bi na mig zapada ućutao državni vrh, to svakako ne bi sprečilo Srpsku radikalnu stranku da potencira ovo pitanje, što ne bi odmoglo izbornim šansama i rejtingu te stranke. Zamenik predsednika SRS Tomislav Nikolić je ocenio da demarš predstavlja „ponižavanje” i da zvanični Beograd mora oštro da odgovori na takav potez.

„Treba oštro odgovoriti Zapadu da smo mi država koja želi da sarađuje sa Zapadom, ali ne može baš sve da istrpi zato što nismo ničija kolonija, ili nam bar niko još nije rekao da smo nečija kolonija”, rekao je Nikolić juče novinarima u skupštini.

U tom smislu bi se moglo reći da je ovaj diplomatski manevar zapravo nespretna intervencija u politički život Srbije.

S druge strane, razumljivo je što zapad u ovom momentu strahuje za budućnost BiH više nego ikada. Lajčak je povukao riskantan potez: izdao je direktivu koju možda neće moći da provede u delo. Njegov autoritet mogao bi da pukne kao mehurić od sapunice i zato međunarodna zajednica, sasvim svesno, tako visokim tonom ponavlja da „niko ne sme da osporava autoritet visokog predstavnika u BiH”. Jer, šta je alternativa ako neko ipak ospori taj autoritet.

Međunarodna zajednica možda zaista strahuje da Beograd u gužvi oko Kosova ima nameru da razbije BiH i ovo je pokušaj da „urazumi” Beograd. Sa druge i Beograd ima nekog osnova za strahovanje da međunarodna zajednica možda planira da istovremeno sa eventualnim priznanjem jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, RS oduzme suštinska svojstva koja su joj data Dejtonskim sporazumom.

Ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić juče je na konferenciji za novinare ocenio da demarš upućen Srbiji „treba preventivno da otkloni svaku pomisao da bi Srbija mogla da poveže rešavanje pitanja Kosova sa RS. Ministar je precizirao da demarš to ne može da učini i da se ta dva pitanja „povezuju sama po sebi, čak i nezavisno od vlade i njene politike”.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je večeras da Srbija poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali da u isto vreme želi da se poštuje Dejtonski sporazum. „Jasno je da Srbija ne treba da relativizuje teritorijalni integritet bilo koje zemlje, bilo da je to Bosna i Hercegovina ili Crna Gora. Ako želimo da sačuvamo naš teritorijani integritet ne smemo relativizovati ničiji”, kazao je on za Radioteleviziju Srbije povodom demarša vlada Velike Britanije, SAD i Francuske.

Đelić je istakao da Srbiji niko ne može da zameri to što želi da se poštuje Dejtonski sporazum i Rezolucija Ujedinjenih nacija.

„Poštujemo teritorijalni integritet, ali želimo da se poštuju sve rezolucije i svi međunarodni ugovori i to je ono što nam omogućuje da napravimo napredak u pregovorima oko statusa Kosova i Metohije, istakao je potpredsednik srpske vlade.

 

Jeremić je juče izjavio da je ambasadorima pet zapadnih zemalja povodom demarša ponovio principijelni stav Srbije da podržava Dejtonski sporazum i prihvata sve što je prihvatljivo za sva tri naroda u BiH. „To je jedan principijelni stav koji neće biti promenjen. Dokle god je nešto neprihvatljivo za bilo koji od tri naroda u BiH, Srbija kao potpisnik i garant Dejtonskog sporazuma neće podržati bilo kakvu izolaciju, bilo kakvo preglasavanje bilo kojeg od tri konstitutivna naroda u BiH”, rekao je juče Jeremić.

Juče se iz redova DSS oglasio i ministar energetike Aleksandar Popović, navodeći da vlada odlučno insistira na poštovanju Dejtonskog sporazuma i Rezolucije 1244 i odbacuje prigovore da ta dva međunarodna dokumenta ne treba izjednačavati. On je preneo da Vlada Srbije snažno podržava premijera Milorada Dodika i sve institucije RS da sačuvaju njen položaj u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

Pojedini mediji su povodom demarša pet zapadnih država istakli opasnost od nove izolacije Srbije. Tako je član Spoljnopolitičkog saveta Dušan Lazić rekao da „demarš znači da Srbija ponovo, na neki način, ulazi u konfrontaciju s međunarodnom zajednicom, a posledice takvog raskoraka mogu da dovedu do međunarodne izolacije zemlje”.

Jovanović ne veruje da bi moglo doći do toga. Srbija nikada ne može ući u izolaciju u kakvoj je bila devedesetih godina. „Prvo, ovde imamo demokratsku vladu, koja se možda nekome ne sviđa, ali je ona izabrana na slobodnim izborima. Drugo, i međunarodni kontekst je danas sasvim drugačiji, a treće, u interesu zapadnih vlada nije namera da svoj kapital uložen u Srbiju blokira”, kaže Jovanović.

S druge strane, Bi-Bi-Si je u jučerašnjim vestima citirao neimenovane diplomate koji su „dobri poznavaoci diplomatske prakse i istorije”, koji kažu da se „ne pamti da je tako oštar demarš ikada upućen Beogradu”. Jovanović tim povodom kaže da je manevarski prostor jedne države zavisi i od načina „kako ćete se postaviti i koliko ste daleko spremni da idete i vaše interese branite”.

„Ako bi ostala gluva na vrstu politike koja se vodi u susedstvu i na štetu Srba i RS, onda bi Vlada Srbije i njeno Ministarstvo spoljnih poslova mogli da ugase svetlo i zaključaju vrata”, rekao je juče ministar Samardžić.

Četrnaest plus

Bivši ministar spoljnih poslova Goran Svilanović uveren je da će Išinger nastaviti da traži kompromis i da će verovatno morati da razmisli o zahtevu Vlade Srbije da se u 14 tačaka koje je „trojka” predložila „udene” i Rezolucija 1244. U tom slučaju, kaže Svilanović, moraće se učiniti i ustupak Albancima, tako što će u dokument ući i obećanje o datumu nekog budućeg kosovskog referenduma o nezavisnosti. Nije u ovom času toliko bitno, po njemu, hoće li taj referendum biti za pet ili petnaest godina, ali je bitno da bi se uz odlaganje rešenja Srbima i Albancima sugerisalo da prihvate dolazak evropske misije na Kosovo, koja bi pomogla da albanska strana ostvari potrebne preduslove za neki budući referendum.



  • Izvor
  • Politika
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ista ograničenja važe za gledaoce i ljubitelje sporta koji prisustvuju Letnjim igrama u Parizu


Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.


Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik

Predsednici Brazila i Južne Afrike odlučili su da ne učestvuju na tom događaju, koji isključuje Rusiju, navodi se u izveštajima


Investiciona grupa na čelu sa Džaredom Kušnerom sklopila je posao za izgradnju hotela u Beogradu vrednog 500 miliona dolara


Ostale novosti iz rubrike »