BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Dve Nemačke, jedna Srbija

Dve Nemačke, jedna Srbija
31.10.2007. god.

Ukoliko predstavnik EU u posredničkoj „trojci” Volfgang Išinger 5. novembra predloži da se pitanje budućeg uređenja Kosova i Metohije reši po uzoru na nekadašnje odnose dve nemačke države, Srbija će najodlučnije odbaciti taj predlog, rekao je juče predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica. „U Rezoluciji 1244 nema nijednog slova o nezavisnosti pokrajine, kao što nema ni reči o modelu koji je 1972. godine postojao između dve nemačke države. Samim tim, saglasno Rezoluciji 1244, to ne može uopšte biti predmet razgovora”, ukazao je srpski premijer u izjavi Tanjugu. Kao jedan od kopredsednika Državnog pregovaračkog tima Srbije, Koštunica je naredne razgovore u Beču okarakterisao kao važan sastanak na kome će Srbija insistirati da se jasno definiše da se pregovarački proces mora odvijati u okviru Rezolucije 1244 „što znači da se mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Srbije i da se mora garantovati suštinska autonomija za albansku nacionalnu manjinu u pokrajini”.

Ambasador Volfgang Išinger je uoči sastanka najavio da razmišlja da pregovaračkim stranama iznese viđenje rešenja budućeg statusa Kosmeta koje se zasniva na ugovoru dve nemačke države iz 1972. godine.

Tim dokumentom su se dve nemačke države obavezale da razvijaju dobrosusedske odnose i da se uzdržavaju od primene sile, te da poštuju istorijsku realnost (nastalu posle Drugog svetskog rata) i međusobna različita viđenja važnih političkih pitanja.

„Politika” je juče pisala o Išingerovom predlogu kao „smokvinom listu” koji prikriva nezavisnost Kosmeta, pošto njegov predlog, koji je zasnovan na uverenju da se rešenje spora u kome su „pozicije nespojive” može pronaći nepominjanjem onoga što se čini nerešivim, otvara put za priznanje srpske pokrajine kao države. Kako je juče javio dopisnik Tanjuga iz Berlina, pozivajući se na diplomatske izvore, predstavnik EU je i formalno predložio „trojci” da Srbija i Kosovo i Metohija urede svoje odnose kao dve države, na način na koji su to učinile dve Nemačke.

Ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić je, izražavajući sumnju u tačnost informacije da bi model berlinskog ugovora „trojka” uopšte mogla da ponudi, juče rekao da srpska strana „ne može da prihvati nikakav dokument slične ili takve sadržine ”. Ocenivši da bi takav predlog značio priznavanje Kosova kao nezavisne države, Samardžić je podsetio da su pomenutim sporazumom dve Nemačke praktično priznale jedna drugu, a i u samom dokumentu su označene kao države koje raspolažu suverenošću i teritorijalnim integritetom.

„Kosovo i Metohija nije takav slučaj. To je, dakle, pokrajina u Srbiji pod međunarodnom upravom UN, a njen status biće određen tokom pregovora u okviru Rezolucije 1244”, rekao je Samardžić. Resorni ministar je podsetio da okvir Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN ne dopušta pravljenje bilo kakvog sporazuma koji bi ličio na međudržavni sporazum kakav je potpisan 1972. godine. „Mi bismo smatrali iznenađujućim da nam bilo ko iz ‘trojke’, a najmanje ‘trojka’ kao celina, tako nešto ponudi”, rekao je Samardžić.

Istovremeno, samo nekoliko dana uoči četvrte runde u Beču, nezvanične informacije o tome da su SAD spremne da Rusiji ponude izvesne ustupke u vezi sa Sporazumom o konvencionalnom naoružanju kako bi pridobile Moskvu da ublaži stavove o Kosovu i Iranu, potvrdio je i „Internešenel herald tribjun” (IHT). Citirajući izjavu jednog neimenovanog visokog diplomate NATO-a, list piše da SAD „očajnički pokušavaju da pronađu podsticaj” koji bi im obezbedio podršku Rusije za Kosovo i Iran, ali i način da sačuvaju Sporazum o konvencionalnom naoružanju.

„Ustupci su deo kompleksnog paketa koji Vašington priprema s namerom da ubedi Rusiju da prestane da se protivi nezavisnosti južne srpske pokrajine i da bi obezbedio podršku za uvođenje novih sankcija Teheranu, koje je administracija predsednika Džordža Buša najavila prošle sedmice”, piše ovaj dnevnik, pozivajući se na diplomatske izvore.

Kako „Politika” saznaje iz ruskih izvora, takva nagodba „uopšte nije u opticaju”. „O tome se već jasno izjasnio ruski predsednik”, podsetio je ovaj izvor. Moskva je još prošle nedelje odbacila predlog Vašingtona da se postavljanje elemenata američkog protivraketnog štita odloži u zamenu za ruski glas za nezavisnost Kosova i Metohije u Savetu bezbednosti UN. Kako je „Politika” već izvestila, posle sastanka Saveta Rusija – NATO u holandskom gradu Nordvejku, ruski ministar odbrane Anatolij Serdjukov je rekao da su predlozi SAD neprihvatljivi i da ne zadovoljavaju Rusiju.

IHT je objavio da američke diplomate veruju da bi, čak i ako Moskva ostane nepopustljiva po pitanju Kosova, SAD i većina zemalja članica EU ipak mogle da priznaju nezavisnost srpske pokrajine, ali priznaju da bi to moglo izazvati probleme sa Moskvom, ali i u regionu.

Iako je bilo najavljeno da će pregovaračka „trojka” Kontakt grupe u ponedeljak održati sastanak na kome će se razgovarati o daljim koracima uoči četvrte runde pregovora o Kosovu, Beta je u diplomatskim krugovima u Berlinu saznala da pregovori nisu održani i da je ambasador Išinger na dvodnevnim razgovorima sa šefom nemačke diplomatije Frankom Valterom Štajnmajerom u Berlinu razgovarao o daljem toku pregovora. Ista agencija navodi da do sledeće runde pregovora, koja će se održati 5. novembra u Beču, verovatno neće biti sastanaka pregovaračke „trojke”.

I Tadić ide na pregovore

Predsednik Srbije Boris Tadić učestvovaće na sledećoj rundi direktnih pregovora o budućem statusu Kosova u Beču, potvrđeno je juče Tanjugu u Predsedništvu republike. Učešće na predstojećem sastanku 5. novembra sa delegacijom kosovskih Albanaca juče je potvrdio i premijer Srbije Vojislav Koštunica.

Čeku: Može 14 tačaka, ali samo uz nezavisnost Kosova

Premijer prelaznih institucija na Kosovu Agim Čeku izjavio je juče da je za kosovsku stranu prihvatljiv dokument pregovaračke „trojke” Kontakt grupe sa 14 tačaka „jedino ako odnose između Kosova i Srbije uređuje kao odnose dve države”. Ističući da kosovska strana ima mnogo primedaba na dokument koji je „trojka” predstavila 22. oktobra u Beču, Čeku je nakon jučerašnje sednice Skupštine Kosova novinarima izjavio da će kosovska strana tražiti od međunarodne zajednice da primedbe Prištine uđu u predloženi dokument.

Kako prenosi Beta, on je dodao da se najpre traži jasnoća nekih definicija koje mogu da dovedu u pitanje suverenitet Kosova. „Naše se primedbe uglavnom odnose na jasnoću dokumenta. Dokument je prvo predložio specijalne odnose sa Srbijom, mi smo rekli da nema potrebe za to i da treba da imamo normalne odnose. Dokument govori o Prištini i Beogradu, mi smo zatražili da govori o Srbiji i Kosovu, kao o dvema zemljama”, rekao je Čeku.

Prema njegovim rečima, u dokumentu se navodi da nema povratka na stanje od 1999. godine, a da je tim iz Prištine tražio da se navede i da nema podele Kosova.

„U dokumentu se kaže da Srbija neće ometati Kosovo pri učlanjenju u međunarodne institucije, mi smo rekli da se to podrazumeva i ne treba da bude u dokumentu”, smatra Čeku. Dokument je, prema njegovim rečima, prvo predložio saradnju u fiskalnim politikama, bankarskom sektoru.

„Mi smo rekli da su to suverena pitanja naše zemlje i da nije potrebna saradnja u ovim oblastima”, dodao je on izrazivši uverenje da posle 10. decembra neće biti odlaganja niti zamrzavanja procesa statusa Kosova, o čemu pišu pojedini mediji i analitičari, već da će period nakon tog datuma značiti vreme proglašavanja nezavisnosti Kosova i njenog međunarodnog priznavanja.



  • Izvor
  • Politika
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »