BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Putin u posjeti Iranu

Putin u posjeti Iranu
16.10.2007. god.

Lideri Rusije i Irana u oštro su progovorili protiv vanjskog miješanja u pitanja oko Kaspijskog mora tokom samita koji se usmjerio na načine kako da se podijele golemi energetski resusi te regije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je posjeta Teheranu prva jednog ruskog lidera od Drugog svjetskog rata, upozorio je da će energetski projekti plinovoda kroz kaspijsku regiju biti provedeni samo ukoliko je svih pet zemalja koje imaju granicu na kopnenom moru podrže, javio je AP. Putin nije spomenuo nijednu konkretnu zemlju, ali njegova izjava naglašava snažno rusko protivljenje naporima koje podržavaju SAD na izgradnji plinovoda kojim bi se isporučivali hidrougljici Zapadu zaobilazeći Rusiju. Ostale zemlje koje imaju granicu na Kaspijskom moru i prisustvuiju samitu su Kazahstan, Turkeministan i Azerbejdžan. Putin je također naglasio potrebu za sve kaspijske zemlje da zabrane korištenje svojih teritorija svakoj vanjskoj zemlji za upotrebu vojne sile protiv bilo koje zemlje u regiji - u jasnoj aluziji na dugotrajne glasine da SAD planiraju koristiti Azerbejdžan, bivšu sovjetsku republiku, kao lansirnu rampu za svaku moguću vojnu akciju protiv Irana. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad također je istaknuo potrebu da se stranci drže podalje od kaspijske regije. "Sve kaspijske zemlje slažu se oko glavnog pitanja - da svi aspekti vezani za ovo more moraju biti isključivo riješeni među zemljama njegove regije. Kaspijsko more je kopneno more i ono isključivo pripada kaspijskim državama, stoga one jedine imaju pravo da drže svoje brodove i vojne snage u njemu", izjavio je Ahmadinedžad. Pravni statuis Kaspijskog mora - za koji se vjeruje da sadrži treće po veličini energetske rezerve u svijetu - u pravnom je vakuumu od raspada Sovjetskog saveza 1991. godine, vodeći do tenzija i konfliktnih polaganja prava na naftne zalihe na njegovom dnu. Iran, koji je ravnopravno dijelio kaspijske resurse sa Sovjetrskim savezom, insisistira da svaka priobalna zemlja dobije isti dio morskog dna. Rusija, Azerbejdžan i Kazahstan žele podijelu na osnovu dužine obale svake zemlje, što bi dalo Iranu manji udio. Iran je dobio direktnu podršku priobalnih zemalja Kaspijskog mora, posebno Rusije, u razvoju svog nuklearnog programa, navodi se u zajedničkoj deklaraciji kojom se u utorak zatvara ovaj regionalni samit. Pet zemalja "podržalo je pravo svake zemlje članice sporazuma o neširenju oružja, u istraživačkom razvoju, proizvodnji i korištenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe, bez diskriminacije, u okviru tog sporazuma i mehanizama Međunarodne agencije za atomsku energiju, navodi se u zajedničkoj deklaraciji. Ruski predsjednik Vladimir Putin je govorio o ovom pitanju na konferenciji za štampu nakon ceremonije potpisivanja, rekavši da se "moraju dozvoliti mirnodopske nuklearne aktivnosti ". Iran je predmet dviju rezolucija o sankcijama Savjeta bezbjednosti UN-a, koje je između ostalog izglasala i Rusija, zbog odbijanja Irana da prekine aktivnosti na obogaćivanju urana.



  • Izvor
  • RTRS
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »