BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

„Prljavi” novac diže cene nekretnina na Zlatiboru

„Prljavi” novac diže cene nekretnina na Zlatiboru
07.09.2007. god.

Zlatibor – Sumnjive pare iz prljavih poslova poslednjih meseci izgleda stižu na Zlatibor, pošto cene vikendica i privatnih apartmana, pa i placeva, skaču do neba i nekoliko stotina objekata je već promenilo vlasnika. Kupaca ima, iako je cena ara placa u centru dostigla više od 30.000 evra, metar kvadratni poslovnog prostora staje 5.000 evra, a stambenog 2.000 evra. Tragovi tog novca uglavnom vode iz Crne Gore, preko koje i albanski kapital dolazi ovde, u srce Srbije.
Sve ovo nam priča Milan Stamatović, predsednik Skupštine opštine Čajetina, varoši koja ima nešto više od tri hiljade žitelja, a pripada joj Zlatibor na kome u sezoni boravi i do dvadesetak hiljada turista.

Po njegovim rečima, sve se zahuktalo ove godine kada su započeti važni infrastrukturni projekti na planini. Uz pomoć države počela je gasifikacija, izgradnja ski-centra Tornik, usvojen je Regulacioni plan Zlatibora... Uređenija planina odjednom postaje privlačnija i za sumnjive investitore.

– Počeli su ovuda da se motaju ljudi s one strane zakona, ja bih ih nazvao građevinskom mafijom i kriminalcima, koji pripremaju teren za promet nekretnina, s ciljem da sumnjivo stečene pare sada utroše u kupovinu placeva i objekata, da bi ih, kad se infrastruktura upotpuni, višestruko skuplje prodali. Najviše se traže apartmani i stanovi.

Prema saznanjima u opštini Čajetina, kupovina se obavlja na sledeći način. Kupac, uglavnom dobrostojeći crnogorski državljanin (koji se ne eksponira, već preko drugih i na tuđe ime obavlja ove poslove), ponudiće velike pare za plac ili objekat, više od realne tržišne vrednosti, što je, razume se, prilika kojoj teško može da odoli dotadašnji vlasnik. U obzir dolazi i neka manja i starija kuća sa placem, ali postojeći objekat će brzo bio srušen, da bi na njegovom mestu bilo podignuto znatno veće moderno zdanje, apartmanskog tipa.

Novi graditelji su bezobzirni, ne razmišljaju da li će koga ugroziti, ne vode računa o komšijama. Suočen s takvom bezobzirnošću, „Politici” se požalio njen čitalac, penzioner Milojko Bučevac iz zlatiborskog naselja Kamalj, na koga su neki i fizički nasrnuli. Promet se najčešće obavlja preko raznih privatnih posrednika, a ne preko zvaničnih agencija. Ima Zlatiboraca koji olako prihvataju da na svoje ime i preko svojih bankovnih računa kupuju i prodaju za nekog tako bogatog, zaboravljajući da im posle isteka godine sledi plaćanje poreza na kapitalnu dobit, u vreme kad taj bogati, u čije ime rade, bude ko zna gde.

– Ne želeći da u svemu ovome učestvuje, a želeći da spreči gradnju novih objekata mimo propisa, opština Čajetina u poslednje tri godine nije prodala nijednu svoju građevinsku parcelu, iako raspolažemo značajnim kompleksima koje bismo mogli dobro da unovčimo – kaže predsednik Stamatović i dodaje da je usvojen Regulacioni plan Zlatibora, koji tačno utvrđuje koliko i šta može da se gradi i izmešta novu gradnju izvan najužeg centra. Ali, opština nije u mogućnosti da kontroliše promet nekretninama i zemljištem, pa od države očekuje da ispita poreklo novca koji se u velikim količinama sliva na Zlatibor. Prvi čovek opštine Čajetina smatra da tu ima puno posla za poresku policiju, a potrebno je i više pripadnika organa reda da obezbede eventualne intervencije prilikom rušenja bespravno sagrađenih objekata.

Poslednjih meseci opštinska vlast u Čajetini je pokrenula postupak za delimično rušenje nekih bespravno podignutih objekata na Zlatiboru, čiji se delovi nikako ne mogu legalizovati (ili su „probili” koeficijente gradnje ili zašli u tuđe parcele). Protiv šest vlasnika takvih zdanja užičko Opštinsko javno tužilaštvo upravo je podiglo optužne predloge. Nađena je i firma koja će, u saradnji sa JKP Zlatibor, obezbediti mašine za to rušenje.

Ali, potrebno je i dovoljno policajaca da se ova odluka sprovede u delo, tim pre što je zbog ove akcije već bilo pretnji predsedniku opštine.

Kako kaže Stamatović, policijska stanica u Čajetini je mala i kadrovski nedovoljno snažna da bi mogla da odgovori svim zahtevima. Popunjenost redovne policije ovde je oko 60 odsto, a saobraćajne svega 30 odsto. A na planini, posebno u sezoni, ima raznih problema, narušavanja javnog reda i mira. Ovde, veli Milan Stamatović, dolazi i mnogo „štićenih lica”, važnih ličnosti za čiju bezbednost stalno valja obezbediti policijsku pratnju, čak i kada odmaraju. Suočena s tim problemom, čajetinska vlast već dve godine od MUP-a Srbije traži da se ovdašnja policija organizaciono i tehnički ojača, ali bez rezultata.

Imenjak i prezimenjak predsednika SO Čajetina, načelnik policijske stanice u gradu Milan Stamatović ovih dana je izgubio strpljenje i podneo ostavku na mesto načelnika. Nije o tome Stamatović policajac želeo da govori za novine, ali smo saznali da mu je sve teže bilo da organizuje posao i smene zbog nedovoljnog broja ljudi, pa su mnogi radili prekovremeno, na granici izdržljivosti.

Akciju rušenja bespravne gradnje nemoguće je sprovesti bez građevinskih inspektora, a njih je samo dvojica za ovoliku planinu, sa platama od svega 15.000 dinara, jer ih je pogodila uredba Ministarstva finansija kojom su plate zaposlenih u lokalnim samoupravama ostale na nivou od septembra 2005. godine.

– U ovom trenutku najviše nas brinu sumnjivi kupci koji krstare Zlatiborom. Ne reaguje li država, ostajemo prepušteni sami sebi i zakonitost je ugrožena. U svemu, međutim, raduje me podrška na koju nailazim od onih pravih investitora, onih koji ulažu u nove zlatiborske hotele, sportske sadržaje i druge stvari neophodne ovoj planini, kao i podrška običnog sveta, turista, meštana. Svi oni žele da se sa nezakonitostima raščisti i da Zlatibor opet postane mirno mesto, evropska turistička destinacija – kaže, na kraju, u razgovoru za „Politiku” Milan Stamatović.



  • Izvor
  • Politika
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.

Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik


Predsednici Brazila i Južne Afrike odlučili su da ne učestvuju na tom događaju, koji isključuje Rusiju, navodi se u izveštajima

Investiciona grupa na čelu sa Džaredom Kušnerom sklopila je posao za izgradnju hotela u Beogradu vrednog 500 miliona dolara



Ostale novosti iz rubrike »