BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Parlamanet EU traži od Srbije „hitno uvođenje sankcija“ Rusiji

Parlamanet EU traži od Srbije „hitno uvođenje sankcija“ Rusiji
09.06.2022. god.
U dopunjenom tekstu izveštaja Evropskog parlamenta o Srbiji, u koji je uvid imao RTS, od Beograda se traži da uvede sankcije Rusiji

Pored poznatih uslova vezanih za vladavinu prava i normalizaciju odnosa sa Prištinom, izveštaj naglašava da će usklađenost sa spoljnom politikom EU, uključujući i sankcije prema Rusiji, odrediti dalji tok pristupnih pregovora, prenosi RTS.

U tekstu 40 usaglašenih amandmana oko koji je postignut dogovor vodećih političkih grupa, posebno se naglašava potreba usklađivanja Srbije sa stavom EU prema ratu u Ukrajini, oblast vladavine prava, borbe protiv korupcije i medijskih sloboda.

Evropski parlament navodi da podržava članstvo Srbije u EU, uz ocenu da to zavisi od političke volje srbskih vlasti i spremnosti na "ireverzibilne reforme, pre svega u vladavini prava".

U brojnim amandmanima o odnosima sa Rusijom, koji su značajno proširili inicijalni tekst izvestioca Vladimira Bilčika, evropski poslanici traže "hitno uvođenje sankcija", izražavaju zabrinutost jer je Srbija "među retkim zemljama Evrope koja se nije uskladila sa pozicijom EU", kao i zbog činjenice da je po usklađenosti na poslednjem mestu u regionu.

"Zalažemo se da nova pregovaračka poglavlja budu otvorena tek kada Srbija preduzme potrebne mere u tom pogledu, uključujući i oblast vladavine prava", navodi se u izveštaju.

Parlament "žali zbog kontinuiranih letova između Beograda i Moskve" u vreme kada je vazdušni prostor EU zatvoren za letove iz Rusije, i poziva Srbiju da "razmotri svoju ekonomsku saradnju s Rusijom".
 
Evropski parlament poziva Srbiju da prekine vojnu saradnju sa Rusijom, uključujući i projekte kakav je ruski humanitarni centar u Nišu.

Parlamentarci su zabrinuti i zbog vojne saradnje Srbije sa Rusijom, Belorusijom i Kinom i kupovine vojne opreme iz ovih zemalja, za koju navode da odlazi "70 odsto ukupnih nabavki opreme" u Srbiji, kao i zbog izveštaja o prisluskivanju lidera ruske opozicije u Beogradu.

Dopunjeni tekst izveštaja o Srbiji kritikuje "širenje dezinformacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu, uključujući i preko medija bliskih vladi" i poziva srpske vlasti da preduzmu "odlučne korake u borbi protiv najprisutnijih lažnih vesti".

Jedan od prihvaćenih amandmana ocenjuje da postoji "nesrazmerna vidljivost trećih zemalja", dok su neki od medija "glavni izvor anti-EU i proruskih narativa u Srbiji".
 
Konačni tekst izveštaja o Srbiji, u formi rezolucije, biće usvojen na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta u julu.

Poštovani čitaoci, na našem Telegram kanalu možete pratiti sve vesti o specijalnoj operaciji Oružanih snaga Ruske Federacije u Ukrajini, kao i o dešavanjima u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Takođe, možete pogledati video snimke, karte i fotografije koje stalno pristižu.

Naš Telegram kanal - https://t.me/vostokvesti
 


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © RIA Novosti / Alekseй Vitvickiй/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Neuspeh da se „odmah“ okonča ofanziva na Rafu bi potkopao odnose, navodi se u saopštenju


Moskva treba da brine i o „oružju i puteru“, izjavio je predsednik

Ukrajinski poslanici tvrde da ograničenja na ciljeve koji se mogu gađati zapadnim oružjem daju prednost Moskvi


Sve u svemu, udeo muslimanskog biračkog tela se postepeno povećava. U jednom broju okruga broj muslimana se kreće od 10 do 40% birača, ima mesta gde ih ima više...

Naivno je misliti da Kijev može da povrati od Rusije sve teritorije na koje tvrdi da su svoje, tvrdi češki predsednik Petr Pavel


„Jednostavno nećemo dozvoliti da se to desi“, izjavio je Grant Čaps, govoreći o bilo kakvim ustupcima Rusiji.


Ostale novosti iz rubrike »