Podgorica: Sve ukazuje na to da se Srbija ne miri sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna država

19.02.2020. god.

"Crna Gora nije na ivici građanskog rata i nema bojazni da će institucije sistema imati snage da sačuvaju unutrašnji mir i stabilnost", rekao je ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić.

"Namjera vlasti je bila da se nakon dobijanja nezavisnosti, uredi još jedna oblast koja je duže vrijeme bila nesređena", rekao je on, govoreći o spornom Zakonu o veroispovesti.

Mitropolit Ilarion: Vlasti Crne Gore su se okrenule protiv svog naroda i narod je izašao na ulicehttps://t.co/dVpxifXHD4
— VOSTOK vesti (@vostokvesti) February 18, 2020

"Prethodni zakon koji je regulisao odnos vjerskih zajednica je bio star više od četiri decenije i samim dugim trajanjem postao je anahron, čime se stvorila potreba da se donese novi Zakon. To je urađeno kroz ozbiljnu pripremu koja je trajala pet godina i Crna Gora je pokušala da dođe do najboljih rješenja kako bi uredila oblast slobode vjeroispovijesti i uvjerenja, a koja reguliše i status vjerskih objekata u Crnoj Gori", rekao je on, gostujući na hrvatskoj televiziji Z1.

Podgorica: Zakon o slobodi vjeroispovijesti iskorišćen da se protiv Crne Gore povede krstaški rathttps://t.co/9hWrAXdMtq
— VOSTOK vesti (@vostokvesti) February 18, 2020

"Uslijedila je serija događaja koji su izazvali dosta pažnje. Tu su crkveni objekti koji postoje iz mnogo ranijeg perioda koji su 1918. godine, kada je Crna Gora izgubila državnost i kada je Crnogorska pravoslavna crkva izgubila autokefalnost, potpali pod vlast Srpske pravoslavne crkve i iz državnog vlasništva prešli u vjersko. S druge strane, MCP nije registrovana u Crnoj Gori, već u Srbiji i kao takva se protiv Zakonu i svemu onome što na neki način ima prizvuk bilo koje vrste crnogorske samobitnosti. MCP je i 2006. godine bila strukturna organizacija na strani suprotnoj od onoga što su interesi Crne Gore kao nezavisne države", rekao je Vučinić.

"Respektrabilan broj ljudi je na litijima, zato je dobro što je Crna Gora ponudila i otpočela dijalog sa SPC. Jedan broj ljudi je zaveden pričom da će im država nešto oteti. Kako država može oteti nešto što je bilo crnogorsko? Svakako je najvažnije da se kroz dijalog dođe do prihvatljivih rješenja, a Zakon se mora poštovati", kaže bivši ministar odbrane i šef ANB-a.

Podgorica: Situacija u Crnoj Gori zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti bila bi potpuno drugačija da nismo u NATO-uhttps://t.co/tGweLqmg5h
— VOSTOK vesti (@vostokvesti) February 17, 2020

"Ipak, sve upućuje na to da će se ovo pitanje urediti do kraja, da će MCP u jednom momentu popustiti i da će Crna Gora nastaviti da bitiše sa svojom autokefalnom crkvom."

"Oni koji su tome pomno posvećeni uvijek će sanjati san velike Srbije i on neće nestati. Ali, realno, autofeklalna crkva čini Crnu Goru zaokruženom i učvrstiće njenu državnost", dodao je on.

Komentarišući posetu ministra odbrane Srbije Aleksandra Vulina Crnoj Gori na godišnjicu ubistva Pavla Bulatovića, Vučinić je rekao da su organi vlasti "dobro postupili što njegovoj delegaciji nijesu dozvolili ulazak u državu u uniformama".

"Ulazak u Crnu Goru, nije odlazak u neki dio Srbije. Zna se kako se prelazi granica jedne suverene države. Organi vlasti su ispravno odreagovali na ovu provokaciju", rekao je Vučinić.

"Sve ukazuje na to da se Srbija ne miri sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna država."

"Crna Gora više nije unutrašnja stvar Srbije. Crna Gora je, želeći da održi dobre odnose sa Beogradom i Moskvom, procijenila da je njen put i orjentacija ka Zapadu i društvu razvijenih naroda. Za nas je bitno da sačuvamo mutntietnički i multivjerski sklad i na tome ćemo raditi i u buduće", poručio je Vučinić.

Izvor
Tanjug
Ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić, foto: nato.int/ vostok.rs

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Avdejevski pravac: oslobođenje Berdičija i Novokalinova

Stanje za 21:00 27.04.2024.

Rezultati poslovanja NIS Grupe u prvom kvartalu 2024. godine

U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...