BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

LEPANTSKA BITKA

LEPANTSKA BITKA
07.10.2019. god.

U nameri da ostvare punu prevlast u istočnom basenu Sredozemnog mora, Turci su leti 1570. napali ostrvo Kipar i počeli kiparski rat 1570-73, koji se ubrzo proširio na vode Egeja i mletačke posede na istočnoj obali Jadrana. Pred zajedničkom opasnošću i pretnjom Turaka da prodiru morem dalje na zapad, Mletačka Republika, Španija, Đenova i Malta, na inicijativu pape Pija V, sklopile su maja 1571. savez hrišćanskih država nazvan Sveta liga. Zadatak Lige bio je da se zajedničkim vojnim snagama, u prvom redu flotom, suprotstavi turskoj invaziji.

Tokom leta 1571. saveznička hrišćanska flota se prikupljala u Mesini na Siciliji, pod komandom Don Huana Austrijskog, nezakonitog sina španskog kralja Karla V. Do septembra, u vodama Sicilije prikupile su se 253 galije i 11 galeasa. Najviše brodova dala je Mletačka Republika (108 galija i 11 galeasa), potom je sledila Španija sa 81 galijom, a bile su tu i malteške, kao i papinske, đenovljanske i galije drugih italijanskih država. Za to vreme turska flota od 210 galija, pod komandom Ali-paše Mujedina Zadeha, nalazila se na moru. Umesto da pređe u napad i tuče po delovima protivnika koji se prikupljao, Ali-paša je uplovio u Jadran radi pljačke i popune brodova novim veslačima. Od 9. do 16. avgusta turska flota bezuspešno opseda Kotor, a arabljansko-berberska eskadra Uludž Alija napada Korčulu. Potom se cela flota prikupila kod ostrva Sazana na ulazu u Valonski zaliv i krenula u napad na Krf. Kad je dobio vest - koju su doneli izviđački brodovi - o hrišćanskoj floti i primio iz Carigrada naređenje da je pronađe i tuče, Ali-paša je 16. septembra krenuo na jug, u luku Lepanto u Patraskom zalivu, da dopuni zalihe hrane i zameni ranjenike svežim borcima.

Na hrišćanskom ratnom savetu odlučeno je da se turska flota potraži i potuče u odsudnoj bici. Veličanstvena hrišćanska flota, najmoćnija koja je ikada sakupljena u eri galija, isplovila je iz Mesine 16. septembra i uputila se prema Otrantskim vratima. U vodama Krfa konačno je dobila vest da su Turci usidreni kod Lepanta, pa se uputila tamo i 6. oktobra usidrila se kod ostrvca Oksije na ulazu u zaliv.

Sutradan ujutro, u nedelju 7. oktobra, dve flote su se postavile jedna nasuprot drugoj. Hrišćanska flota se postrojila u borbeni poredak u formi polumeseca. Levim krilom (63 galije), koje se naslanjalo na plićine u području rta Skrofa, komandovao je Mlečanin Barbarigo; u centru (63 galije) nalazila se reala komandanta flote Don Huana Austrijskog, a njoj uz bok - galije komandanta mletačke flote Sebastijana Venijera i papinskog admirala Kolone; na desnom južnom krilu (64 galije), bio je Đenovljanin Đanandrea Dorija. Ispred fronta galija hrišćani su isturili 11 mletačkih galeasa na čelu sa sicilijanskim admiralom Karoneom da bi naneli prvi vatreni udarac Turcima. Pozadi centra raspoređena je eskadra od 63 galije pod zapovedništvom španskog admirala Basana u svojstvu taktičke rezerve. Na brodove hrišćanske flote ukrcano je 80.000 vojnika, čiju je udarnu snagu predstavljala španska pešadija, tada najbolja na svetu. Turska flota se postrojila takođe u borbeni poredak vrste: desno krilo (53 galije), pod komandom egipatskog vicekralja Mehmed-paše Široka, centar (63 galije), na čelu s Ali-pašom lično i levo krilo (64 galije), koje je predvodio Alžirac Uludž-Ali. Turska taktička rezerva, pozadi centra, brojala je 30 brodova. Na turskoj floti bilo je 25.000 vojnika, većinom janičara. Pored nadmoći u broju brodova, hrišćani su imali i više topova (1.815 prema samo 750 turskih) i vojnika, kao i ručno vatreno oružje - arkebuze, dok su Turci još uvek bili naoružani običnim lukom i strelom.

Po nepisanom pravilu, početak bitke označili su topovski pucnji sa admiralskih brodova. Mletački galeasi otvorili su artiljerijsku vatru kojom su odmah na početku potopili veći broj turskih brodova. Turci su prvi krenuli u napad. Narušavajući liniju svog borbenog poretka, oni su pod vatrom mimoišli mletačke galease i sa isturenim krilnim eskadrama ustremili se na protivnikovu glavninu. Dok je centar nešto zaostao, a levokrilna eskadra okretom u južni kurs manevrisala u cilju obuhvata hrišćanskog desnog krila, borbu je najpre (oko 10,30) započeo Mehmed-paša na turskom desnom krilu. Koristeći plićine oko rta Skrofa, zbog kojih se Barbarigo nije usuđivao da nasloni svoje levo krilo desno uz kopno, turski brodovi su obišli hrišćanske i ubacili im se u pozadinu. Ali, vešt manevar nije bio dovoljan. Jakom artiljerijskom vatrom hrišćani su potisnuli turske galije na plićine. Hrišćanska artiljerija je uspela potopiti Širokov brod, što je potpuno demoralisalo Turke i do 12,30 časova hrišćani su potpuno uništili desno krilo turske flote, ali je u ovoj borbi poginuo i Barbarigo. Borba u centru počela je pola časa kasnije od borbe na severu. U središtu su se našle reale oba komandanta, podržane od galija iz njihove najbliže pratnje. Ali-pašina reala udarila je kljunom Huanovu takvom silinom da ju je probila do četvrte pramčane veslačke klupe. Odbivši nekoliko turskih nasrtaja na vlastiti brod, posada hrišćanske reale, ojačana vojnicima s drugih brodova, izvršila je abordaž na Ali-pašin komandni brod i posle četvrtog juriša savladala Turke. U borbi je poginuo i Ali-paša. Za to vreme lukavi Uludž-Ali odvojio je veštim manevrom hrišćansku desnokrilnu eskadru od centra. Zatim je iznenada okrenuo i bacio se na zaostale brodove centralne eskadre ugrozivši joj pozadinu. Ovaj uspeh Turaka došao je suviše kasno, kad je u centru borba već jenjavala, tako da su brzom intervencijom španskih i sicilijanskih brodova Alžirci odbijeni. Videvši da je bitka izgubljena, Uludž pušta iz teglja zarobljene hrišćanske brodove i sa preostalih 15 galija napušta bojište.

U bici kod Lepanta potopljene su 183 turske galije, a 12 ih je zaplenjeno. Turci su imali 20.000 mrtvih i 3.500 zarobljenih vojnika i mornara. Hrišćanska flota izgubila je 12 galija (8 mletačkih i po jednu sicilijansku, đenovljansku, pijemontsku i firentinsku), oko 2.700 mrtvih i 7.784 ranjenih. Više od 60% poginulih hrišćanskih vojnika bili su Mlečani i mletački slovenski podanici, a ostatak Španci i papinski vojnici.

Lepantska bitka je poslednja velika bitka brodova na vesla. Njome je sprečena dalja turska ekspanzija morem na zapad i zadat težak udarac turskoj floti od kojeg se više nije oporavila. To je ujedno prva pomorska bitka u kojoj su značajnu ulogu imali brodska artiljerija i ručno vatreno oružje - arkebuza. Međutim, unatoč sjajnom taktičkom uspehu, pobeda kod Lepanta nije strategijski iskorišćena zbog nesuglasica između zapovednika hrišćanske flote oko daljeg toka ratnih operacija.






Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Sistem vrednosti koji dominira Zapadom je „doneo haos“, smatra mađarski premijer


Visoki zvaničnik te militantne grupe izjavio je da će se ona pretvoriti u čisto političku stranku ako Palestinci dobiju svoju državu

EU mora da dokaže da nije vazal Sjedinjenih Država, izjavio je francuski predsednik u uvodnom govoru


Dinamika bojnog polja značajno se promenila u korist Rusije, rekli su zvaničnici Bele kuće


Ruske trupe su, nakon uspeha u Očeretinu, uspele da razviju svoj uspeh još dalje. Jurišne grupe Oružanih snaga Rusije iz sastava 15. motorizovane brigade i bataljona specijalnih s


Ostale novosti iz rubrike »