BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 18.07.

19.07.2019. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Sprovođenje Minskih sporazuma - kliknuti na kartu za uvećanje


Karta situacije na frontu za 14.07. (karta ukrajinskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 18
.07.



Stanje na frontu .

 

Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 18.07.
 
 


Kijev: Ne priznajemo ruske ukaze o pasošima Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine reagovalo je na odluku Moskve o pasošima za stanovnike Donbasa.

Juče je predsednik Vladimir Putin potpisao ukaze kojim se pojednostavljuje dobijanje ruskog državljanstva svim stanovnicima Donjeckog i Luganskog regiona Ukrajine, a ne samo građanima Donjecke i Luganske Narodne Republike.

 

"U pozadini ovih akcija Kremlja, Ministarstvo spoljnih poslova je već pripremilo za razmatranje na Savetu za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine listu mera za zaštitu nacionalne bezbednosti, zakonskih prava i interesa ukrajinskih građana u skladu sa međunarodnim pravom i ukrajinskim zakonodavstvom", saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine, prenose RIA Novosti.

Ministarstvo takođe navodi da se Moskva "meša u unutrašnje poslove Ukrajine i naglašava da ukrajinska strana ne priznaje ruske ukaze o pasošima".


"Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine kategorično traži da se odmah ponište sve agresivne odluke u vezi sa Ukrajinom i eliminišu njihove negativne posledice", dodaje se u saopštenju.


Osim toga, u Kijevu su izrazili nadu da će "zapadni partneri ojačati antiruske sankcije".

Putin pravo na državljanstvo Rusije po olakšanoj proceduri dao svima u Donbasu Predsednik Vladimir Putin je novim ukazom dodatno proširio krug građana Ukrajine koji imaju pravo da po olakšanoj i skraćenoj proceduri dobiju državljanstvo Ruske Federacije.

Prethodnim ukazom to pravo je dao svima koji žive u Donjeckoj Narodnoj Republici i Luganskoj Narodnoj Republici, a novim ukazom pravo dobijaju i svi koji žive izvan njihovih granica, odnosno u Donbasu, a čiji je deo pod kontrolom ukrajinske armije, prenose Fakti.

Predsednik je ranije, 24. aprila potpisao Ukaz u humanitarne svrhe radi prijema određenih kategorija lica koja ćprijem u državljanstvo Ruske Federacije na pojednostavljen način. Ovaj dokument, posebno, pojednostavljuje proceduru za dobijanje ruskih pasoša za stanovnike Donjecke i Luganske Narodne Republike.

Rusija se neće udaljavati od politike zaštite ruskojezičnog stanovništva, jer jednostavno nema drugog načina da se osiguraju prava ljudi u uslovima blokade koju je uveo prethodni ukrajinski predsednik Petro Porošenko, izjavio je ranije ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

„Ako je zaštita ruskojezičnog stanovništva, ruske kulture, politika, onda se ne možemo udaljiti od te politike, kao što evropljani i Amerikanci teško mogu da prestanu da štite ugrožena prava svojih sunarodnika. U ovom slučaju, postoje milioni naših sunarodnika, oni su državljani Ukrajine, ali mnogi od njih su državljani Rusije, biće ih još više, imajući u vidu odluku koja je doneta predsedničkim ukazom, pod uslovima blokade koju je uveo Porošenko. Njihova osnovna prava jednostavno ne postoje“, rekao je Lavrov u intervjuu za RBK.

On je naglasio da se u ovom slučaju Rusija ništa ne krši.

"Međunarodni ugovori, međunarodne konvencije, uključujući i Evropsku konvenciju o državljanstvu, direktno kažu da, prvo, svaka država sama određuje ko su njeni građani. To su zaboravili ukrajinski stručnjaci koji kritikuju ovaj korak Rusije, kao i Deklaraciju o ljudskim pravima, koja kaže da niko ne može biti lišen prava da promeni svoje državljanstvo”, rekao je ministar.

Produžen pritvor ukrajinskim mornarima Moskovski sud usvojio je zahtev istražitelja da se šestorici od 24 ukrajinska mornara uhapšena prilikom incidenta u Kerčskom moreuzu produži pritvor za još tri meseca.

Sud je saopštio da će u bližoj budućnosti razmotriti slične zahteve i za preostale ukrajinske mornare.

Incident u Kerčskom moreuzu se dogodio 25. novembra 2018. godine, kada su tri ukrajinska mornarička broda prekršila proceduru za prolazak kroz ruske teritorijalne vode uprkos upozorenju ruskih Oružanih snaga da stanu.

Ukrajinski ratni brodovi ignorisali su upozorenje, nakon čega je došlo do razmene vatre.

Brodovi su zaplenjeni i odvedeni u luku u Kerču, a zatim je pokrenuta krivična istraga.

„Ukrajina i dalje manipuliše istragom o padu malezijskog boinga“ Ambasador Ruske Federacije u Holandiji Aleksandar Šuligin je povodom pete godišnjice od pada malezijskog „boinga“ u Donbasu, u kome je poginulo 298 ljudi, izjavio da Ukrajina i dalje manipuliše istragom.

Šuligin je istakao da i dalje nije uspostavljen ravnopravni odnos između Holandije i Rusije u istrazi o padu tog aviona, da zajednička istražna komisija, zadužena za taj slučaj, predstavlja „zatvoreni klub“, kao i da sve informacije koje ta grupa saopštava pružaju Ukrajini mogućnost da manipuliše istražnim procesom.

„Rusija je poslala sve informacije koje je istražna komisija tražila, dok Amerika i Ukrajina to nisu učinile. Ukrajina je izmislila neku novu bajku o tome da su svi radari baš tog dana bili na servisu, a istražna komisija ju je potom prihvatila kao činjenicu“, istakao je ruski diplomata.

Šuligin je naveo i da komisija pod „saradnjom“ smatra isključivo situaciju u kojoj joj Rusija šalje informacije koje bi potvrdile „zvaničnu verziju“, a sve ostalo što Rusija pokušava da predoči svetu tumači se kao „pokušaj da se istraga skrene s pravog puta“.

Ruski ambasador je rekao i da Holandija Rusiji nije poslala nikakav zahtev za izručenje osumnjičenih u slučaju rušenja „boinga“.

Savet EU pozvao Rusiju da „prizna odgovornost za rušenje boinga“ iznad Donbasa Savet Evropske unije pozvao je Rusiju da "prizna odgovornost za rušenje" boinga 777 iznad Donbasa 2014. godine.

Deklaracija koju je usvojio Savet EU takođe poziva rusku stranu da "započne punu saradnju u okviru tekuće istrage ove tragedije".

Istražni tim, koji istražuje uzroke pada aviona na letu MH17, objavio je „nove podatke“, a među osumnjičenima su navedeni Rusi. 

Izjava je objavljena povodom pete godišnjice pada malezijskog „boinga“ MH17 u Donbasu. U tekstu se navodi da Evropska unija čini sve napore da ustanovi „istinu, pravdu i odgovornost prema žrtvama i njihovim porodicama u skladu sa Rezolucijom 2166 Saveta bezbednosti UN“. Osim toga, u deklaraciji se navodi da Evropska unija pozdravlja pokretanje krivičnog postupka protiv četvorice osumnjičenih.

Nebenzja: Usvajanje zakona o jeziku u Ukrajini nije unutrašnja stvar Kije Usvajanje zakona o jeziku u Ukrajini nije unutrašnja stvar Kijeva, izjavio je na sednici Saveta bezbednosti UN stalni predstavnik Rusije u ovoj organizaciji Vasilij Nebenzja.

Prema njegovim rečima, zakon je u suprotnosti sa svim konvencijama o zaštiti interesa nacionalnih manjina i osnovnih ljudskih prava. Kako je istakao Nebenzja, ukrajinski zakon o jeziku ima direktne veze sa dnevnim redom Saveta bezbednosti UN i narušava paket mera za realizaciju Minskih sporazuma odobrenih rezolucijom Saveta bezbednosti UN.

Ovim Zakonom se predviđa isključiva upotreba ukrajinskog jezika u svim oblastima života.

„Ovo nije unutrašnja stvar Ukrajine. Mi se kategorički ne slažemo sa takvom interpretacijom“, istakao je Nebenzja.

Građani Ukrajine koji govore ruski nisu nacionalna manjina u klasičnom smislu te reči, rekao je on.

„Ako se ne uzme zvanična statistika ’majdana‘, prema kojoj se u Ukrajini praktično ne govori ruski, svi drugi izvori i ankete pokazuju da je ruski u Ukrajini i dalje maternji ili ga preferira u komunikaciji većina stanovništva zemlje“, naglasio je on. 

Nebenzja je pozvao članove Saveta bezbednosti da daju nepristrasnu i principijelnu ocenu ukrajinskog zakona o jeziku.

„Danas mnogo toga zavisi od nas. Možete ili da pomažete diskreditovanim političarima na čelu sa bivšim predsednikom Porošenkom i pretvarate se da zakon o državnom jeziku treba primiti mirno i bez kritike, ili da date jasan signal da borba za očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta ne bi trebalo da se svodi na ignorisanje prava stanovništva koje govori ruski“, naglasio je on.

Prema njegovim rečima, usvajanje zakona o jeziku bila je čisto politička odluka koja nije uzela u obzir mišljenje stanovništva Ukrajine, trenutnu situaciju u zemlji i osobenosti multinacionalnog ukrajinskog društva.

Kijev: Dogovorena razmena zarobljenika Predstavnici država „normandijske četvorke“ dogovorili su se da se izvrši razmena zarobljenika u narednih mesec dana, izjavio je zamenik šefa kabineta predsednika Ukrajine Vadim Pristajko.

Sastanak pomoćnika i savetnika šefova država „normandijskog formata“ održan je u Parizu 12. jula.

„Dogovorili smo se da u narednih mesec izvršimo razmenu određenog broja naših zarobljenika“, rekao je Pristajko na konferenciji za štampu.

On je podsetio da je predsednik Vladimir Zelenski govorio o razmeni „10 za 10“ ili „15 za 15“.

„Mi se ne bavimo samo određenim krugom ljudi. Naš zadatak je da vratimo svoje ljude i odblokiramo proces razmene svi za sve, koji je do sada bio blokiran“, dodao je Pristajko.

Prema njegovim rečima, predstavnici država „normandijske četvorke“ uspeli su da se dogovore i o drugim stvarima, između ostalog, o prekidu vatre, takozvanom „pšeničnom primirju“, i deminiranju u selu Lugansko i još dva dogovorena mesta.

Pristajko je naglasio da se razgovaralo i o inicijativi za olakšavanju socijalno-ekonomskih veza sa samoproglašenim republikama Donbasa.
Ukrajina - iz minuta u minut -
 

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »