BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Na Republiku Srpsku NATO bacio tri tone uranijuma

Na Republiku Srpsku NATO bacio tri tone uranijuma
07.04.2019. god.


Na Republiku Srpsku je tokom NATO agresije 1995. godine bačeno oko tri tone osiromašenog uranijuma, koji kao "tihi ubica" uzima danak, a najveće posledice trpi stanovništvo Sarajevsko-romanijske regije, rečeno je u Istočnom Sarajevu u uvodu okruglog stola o posledicama NATO agreisje na Republiku Srpsku.

Učesnik okruglog stola Željko Samardžić sa Pala, koji je preživio bombardovanje na Gradištu između Pala i Sarajeva, rekao je da se lečio od tri maligna obolenja, jer je bio izložen radioaktivnoj prašini i osiromašenom uranijumu.

- Na položaj gdje su bile haubice i vozilo koje sam dužio sasulo je oko 60 avio-raketa. Nakon nekoliko godina počeli su problemi sa debelim crijevom, nadbubrežnom žlijezdom i glavom, zbog čega sam tri puta operisan - rekao je Samardžić novinarima, prenosi SRNA.

On je naveo da su petorica saboraca, od njih 17 koji su bili s njim u noći bombardovanja, preminula od posledica, dok se ostali i dalje leče.

Bombardovanje Pala

Samardžić je ispričao da je 2002. godine u Briselu publicista Mišel Kolon organizovao seminar povodom štetnog dejstva osiromašenog uranijuma, kojem je prisustvovalo više NATO vojnika koji su učestvovali u bombardovanju Republike Srpske i Srbije.

- Dva Španca, koja su se prijavila za taj skup su umrla, a jedan engleski vojnik došao je u invalidskim kolicima. On je rekao da u slučaju da neko od obolelih učesnika bombardovanja ne priča o tome u Velikoj Britaniji ima obezbjeđeno liječenje, jer u protivnom postaje građanin drugog ili trećeg reda - ispričao je Samardžić.

On je naveo da mu je u pauzi tog sastanka ponuđeno da izabere NATO zemlju u kojoj će da živi sa porodicom da ne bi svedočio o posledicama koje je preživio zbog osiromašenog uranijuma, što je odbio.

U NATO agresiji na Republiku Srpsku od 30. avgusta do 13. septembra 1995. godine učestvovalo je više od 400 letilica, od toga 222 borbena aviona, obavljeno je 3.515 letova, a bačene su 1.024 avio-bombe sa više od 10 tona eksploziva, od čega tri tone osiromašenog uranijuma, rečeno je tokom uvodnog izlaganja.

Na početku skupa čija je tema "Eksplozije osiromašenog uranijuma nastale u toku NATO bombardovanja Republike Srpske 1995. godine - mogući uzrok stalnog porasta maligniteta stanovništva Sarajevsko-romanijske regije", istaknuto je da su na Republiku Srpsku isporučene tone uranijuma koji, kao "tihi ubica", i danas uzima danak.



Najžešće bombardovanje pretrpeli su tadašnje Srbsko Sarajevo, Vogošća, Hadžići, skladište naoružanja i municije u Žunovnici i u Jahorinskom potoku kod Pala, te položaji Vojske Republike Srpske na Gavrića brdu.

Gađana su i vojna skladišta u Topliku, Lukavici, Čajniču, radarski sistemi na Jahorini, centri veze na Kozari, Ozrenu i Velikom Žepu, kasarne u Kalinoviku, Han Pijesku, kao i srpske jedinice na položajima širom ratišta na Sarajevsko-romanijskom produčju.

Prve žrtve bombardovanja u tadašnjem Srbskom Sarajevu bili su brat i sestra Radenko i Radmila Galinac koji su stradali kod srušenog mosta u mestu Kamenica kod Sarajeva, dok je i dalje nepoznat broj smrtno stradalih i obolelih zbog osiromašenog uranijuma, kao i materijalna šteta.

Vojna operacija NATO-a pod nazivom "Odlučan odgovor" zvanično je počela u noći između 30. i 31. avgusta 1995. godine, a tokom agresije, koja je trajala dve sedmice, ubijano je stanovništvo, uništavani su vojni ciljevi i razarana materijalna dobra.


Bila je to prva masovna, vojna akcija NATO-a od osnivanja, a razlog za to bio je incident na sarajevskoj pijaci Markale, zbog čega je optužena Vojska Republike Srpske.

U uvodu je istaknuto da su Srbi optuženi za masakr i kažnjeni brutalnim bombardovanjem iako od tada do danas postoje sumnje i svedočenja da je sve iscenirano.


  • Izvor
  • foto: Snimak ekrana / Jutjub / AP/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...

Struktura će biti uništena do kraja godine, nagovestio je izaslanik Kijeva u Ujedinjenim nacijama


Mađarska je obećala da će se suprotstaviti petogodišnjoj strategiji finansiranja Ukrajine koju je upravo predložio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg


Ostale novosti iz rubrike »