BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

„Žute ubice“ vrebaju sa njiva: Srbija i dalje zasuta kasetnim bombama

„Žute ubice“ vrebaju sa njiva: Srbija i dalje zasuta kasetnim bombama
23.07.2018. god.

 Poslednji rat na prostoru Srbije završen je pre gotovo dve decenije, ali iz tla i danas prete stotine ubojitih bombi, mina i raketa. Najsvežije procene i provere ukazuju da je više od 250 hektara naše zemlje zasuto samo neeksplodiranim kasetnim bombama koje su najopasnije za građane, a posebno za decu, prenose Novosti.


Prema evidenciji Centra za razminiranje koji se već godinama rve sa ovim problemom, najveće površine pokrivene "žutim ubicama" trenutno se nalaze kod Sjenice i u okolini Užica - oko 60 hektara ovih opština i dalje je zasejano kasetnim bombama.

Isti projektili na oko 50 hektara locirani su na prostoru Tutina i Bujanovca. Oznake za opasnost još uvek okružuje 19 hektara opštine Raška i 11 hektara nadomak Niša.

Poznavaoci ove problematike navode da je svaki rat u prošlom veku Srbiji ostavio poveliko breme neeksplodiranih mina i bombi.

Pored NATO agresije i dejstava devedesetih godina, redovno se otkriva municija iz borbi 1914-1918, kao i bombe iz Drugog svetskog rata. Poslednji slučaj otkrivanja i planskog uništavanja kasetnog projektila iz 1999. u niškom naselju Medoševac najbolje pokazuje svu otpornost uspomena iz burne prošlosti.

- NATO je delovao kasetnim bombama na više stotina lokacija u 16 opština u Srbiji, ne računajući opštine na Kosovu i Metohiji. Na ovom spisku su niške opštine Medijana i Crveni krst, kao i Kraljevo, Brus, Preševo, Bujanovac, Kuršumlija, Raška, Gadžin Han, Tutin, Sjenica, Čačak, Vladimirci, Knić, Stara Pazova i Sopot kod Beograda - nabraja direktor Centra za razminiranje Jovica Simonović. - U skladu sa međunarodnim standardima od 2003. godine, kada je Centar osnovan, do danas kasetna municija očišćena je sa ukupne površine od 1.125 hektara.


Deminer na zadatku 

 

Sagovornik "Novosti" podseća i da su tokom oružanih sukoba na jugu Srbije od 2000. do 2002. godine paravojne formacije lokalnih Albanaca minirale veliku površinu zemljišta u ovom delu zemlje.

- Poslednjih šest godina u potpunosti su očišćena minska polja u opštini Preševo, kao i neke lokacije u opštini Bujanovac - objašnjava Simonović. - Sumnja se i da se, nakon požara i eksplozija u vojnim magacinima u Paraćinu, Kraljevu, Vranju, Leskovcu i Kragujevcu, van vojnih objekata još uvek nalaze različite vrste neeeksplodiranih ubojitih sredstava na površini od oko 1.850 hektara. U periodu od 2009. do danas u opštini Paraćin obavljeno je razminiranje prostora od 538 hektara.

Jovica Simonović

 

Čišćenje neekskplodirane municije zaostale iz ratova složen je i opasan posao. Osim što dugo traje, zahteva temeljnu pripremu i nosi veliki rizik, provera terena izuzetno je skup posao. Čišćenje jednog kvadrata površine zasejane kasetnom municijom ili nagaznim minama, zavisno od terena i konfiguracije, košta i više od jednog evra. Cijena uklanjanja jedne rakete ili avio-bombe, prema gruboj računici, kreće se od 100.000 do 250.000 evra. 

- Vlada Srbije je za operacije razminiranja mina u opštini Bujanovac za ovu godinu izdvojila oko 230.000 evra. Ovaj iznos biće preko Međunarodne fondacije za jačanje bebednosti ljudi (ITF), i uz pomoć SAD i Južne Koreje, uvećan tako da će biti sprovedeni projekti razminiranja u opštinama Bujanovac, Sjenica i Niš ukupne površine oko 750.000 kvadrata - kaže direktor Centra za razminiranje.


Simonović napominje i da će Ruska Federacija ove godine finansirati projekat uklanjanja neeksplodiranih ubojitih sredstava na prostoru koji je zagađen nakon požara i eksplozija u vojnom magacinu u Paraćinu. Radi se o lokaciji u opštini Ćuprija površine od 60 hektara.

PRETI I "DUNAVSKI VILENJAK"


OSIM na kopnu, neeksplodirane mine i bombe vrebaju i pod vodom. Od bombardovanja naše zemlje 1999. godine, neeksplodirane avionske bombe-rakete nalaze se u Savi i Dunavu na ukupno 11 lokacija.

 

 

Već dugo se sumnja da se u savskom koritu nedaleko od sremskog sela Jamena nalaze improvizovane minske naprave zaostale iz perioda sukoba 1991-1995. godine.

 

U Đerdapskoj klisuri, bliže srbskoj obali, kod Prahova 1944. godine potopljeni su nemački ratni brodovi sa protivbrodskim minama i velikim količinama municije. U operaciji "Dunavski vilenjak" nacisitička crnomorska flota je potopljena, a i danas ometa plovidbu i preti svojim nevidljivim arsenalom.

NAJVEĆI DONATORI

 

 

ZA proces uklanjanja neeksplodiranih mina i bombi od velikog je značaja saradnja sa stranim zemljama koje su i najveći finansijeri tzv. humanog razminiranja.

Među donatorima koji su izdvojili najveća sredstva za razminiranje mina, čišćenje kasetne municije i uklanjanje neeksplodiranih ubojitih sredstava u prethodnom periodu izdvajaju se SAD, Ruska Federacija, Norveška, Nemačka, Kanada, Irska, Češka, Španija.

Rade Drgagović
Novosti



  • Izvor
  • foto: Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Specijalni izaslanik Rusije u Kabulu izjavio je da Nju Delhi i Moskva imaju slične pristupe avganistanskoj krizi


Ista ograničenja važe za gledaoce i ljubitelje sporta koji prisustvuju Letnjim igrama u Parizu


Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.


Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »