BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 30.05.

31.05.2018. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Sprovođenje Minskih sporazuma - kliknuti na kartu za uvećanje


Karta situacije na frontu za 29.05. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 30
.05



Izveštaj sa borbene linije

Kijevske snage četiri puta napale teritoriju DNR Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata četiri puta napale teritoriju DNR. Pod vatrom ukrajinskih snaga našla su se četiri naseljena mesta Republike.




Narodna milicija LNR saopštila je da su kijevske snage tokom prethodnog dana šest puta napale pozicije Narodne milicije u području naselja Prišib, Golubovskoe, Želobok, Lozovoe i Donjecki.


 

Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 30.05.

  

Kompanija „Severni tok 2“ dobila rešenje o zapleni imovine „Gasproma“ Kompanija "Severni tok 2 AG" je dobila rešenje da uvede privremene mere u okviru prikupljanja sredstava od "Gasproma" na zahtev ukrajinskog "Naftogasa", saopštio je predstavnik kompanije za RIA Novosti.

"Gasprom" je potvrdio da „Naftogas“ pokušava da prinudno naplati 2,56 milijardi dolara u Švajcarskoj po odluci Arbitražnog suda u Stokholmu po odluci od 28. februara ove godine.


 


O početku procesa prinudne naplate saopštio je predsednik Ukrajine Petro Porošenko, a iz „Naftogasa“ je saopšteno da su vlasti Švajcarske preduzele odgovarajuće mere.

"Počeli smo da plenimo imovinu `Gasproma` - od akcija Severnog toka 1 i 2 u Švajcarskoj", rekao je komercijalni direktor "Naftogasa" Jurij Vitrenko.


Arbitraža u Stokholmu je u decembru i februaru donela odluku o sporovima između „Gasproma" i „Naftogasa“ u vezi sa ugovorima za snabdevanje i tranzit gasa i obavezala rusku kompaniju da isplati oko 2,6 milijardi dolara kompenzacije ukrajinskoj strani zbog neisporučivanja gasa.

U martu je "Gasprom" uložio žalbu na sudsku odluku u sporovima sa "Naftogasom".

Predsednik uprave Gasproma Aleksej Miler, ranije je rekao da nema nameru da se na račun Gasproma oživljava posrnula ukrajinska privreda.

"Gasprom" je takođe obavestio „Naftogas“ o početku postupka raskida ugovora.


Porošenko saopštio o početku prinudne naplate 2,6 milijardi dolara od „Gasproma“ Predsednik Ukrajine Petro Porošenko je saopštio o početku prinudne naplate u visini od 2,6 milijardi dolara od "Gasproma" prema odluci Arbitražnog suda u Stokholmu.

"Proces izvršenja presude u visini od 2,6 milijardi dolara je počeo. Danas je počelo opterećenje akcija i drugih sredstava Gasproma u Evropi, a posebno u Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, Holandiji", - saopštila je pres služba predsednika Ukrajine.

"Moje naređenje je, da se ne bismo zaustavljali na ove tri strane, da se preduzmu maksimalni napori kako bi se obezbedio dotok dobijenih sredstava", rekao je Porošenko tokom sastanka sa predsednikom "Naftogasa" Andrejem Koboljevim.

Arbitražni sud u Stokholmu u decembru i februaru je doneo odluke u sporovima između ruskog "Gasproma" i ukrajinskog "Naftogasa" u odnosu na ugovore o snabdevanju i tranzitu gasa, odnosno, ruska kompanija je obavezana da isplati "Naftogasu" 2.56 milijardi dolara. 

U martu je "Gasprom" uložio žalbu na sudsku odluku u sporovima sa "Naftogasom".

Predsednik uprave Gasproma Aleksej Miler, ranije je rekao da nema nameru da se na račun Gasproma oživljava posrnula ukrajinska privreda.

"Gasprom" je takođe obavestio „Naftogas“ o početku postupka raskida ugovora.

Ukrajinski ministar pozvao da se „spali“ Moskva -Ukrajinski ministar za infrastrukturu Vladimir Omeljan nazvao je Rusiju „imperijom varvara“ i pozvao da se Moskva spali.

Omeljan je dodao da je cilj varvara uništenje „svega što ne mogu da pokore, razumeju, ukradu“. On je osudo „određene zapadne političare“ što nastavljaju sa dobrim odnosima  sa Rusijom, te da se gube se istorijskim referencama, te im zapretio „moskovskom hordom“.

 

„Moskvu je nemoguće promeniti ili prevaspitati — samo spaliti“, tvrdi ukrajinski ministar.

Savet Federacije odobrio zakon o kontra-sankcijama Savet Federacije RF odobrio je Zakon o merama dejstva na neprijateljske akcije Sjedinjenih Država i drugih država. Zakon će stupiti na snagu od datuma zvaničnog objavljivanja, prenose RIA Novosti.

Državna duma je 22. maja usvojila Zakon. Njegovi autori su predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin i šefovi stranaka.

Zakon omogućava uvođenje kontra-sankcija kao odgovor na neprijateljske poteze SAD-a i drugih zemalja. Mere se mogu primeniti na države, organizacije pod njihovom jurisdikcijom, kao i zvaničnike i građane.


Zakonom je dozvoljeno da se obustavi međunarodna saradnja u određenim sektorima, zabrani uvoz ili izvoz proizvoda i sirovina, kao i da se učestvuje u javnim nabavkama ili privatizaciji državne i opštinske imovine.


Nebenzja: Da vas opet podsetim, ako ste zaboravili, niko sa Rusijom ne razgovara jezikom ultimatuma Stalni predstavnik Rusije u UN-u, Vasilij Nebenzja je kategorički odbacio pozive Moskvi da preuzme odgovornost za rušenje malezijskog putničkog aviona iznad Donbasa.

"Želim još jednom da vas podsetim, ako ste zaboravili na to, nećemo dozvoliti bilo kome da razgovara sa Rusijom na jeziku ultimatuma", rekao je ruski diplomata na sastanku Saveta bezbednosti UN za Ukrajinu.



Prema njegovim rečima, Rusija je spremna da na svaki način pomogne otvorenu i nezavisnu istrag", ali da ne može prihvatiti neosnovane zaključke zajedničkog istražnog tima.


"S obzirom na loše metode koje trenutno koriste pojedine države, možemo verovati samo onim istragama u kojima je Rusija punopravni učesnik", rekao je Nebenzja.

Ranije je poziv Rusiji da prizna krivicu za katastrofu uputio holandski ministar spoljnih poslova Štef Blok. Australija takođe insistira na tome, uprkos činjenici da istraga još nije završena, a pojedine zemlje takođe nude Rusiji da započne proces isplate naknade porodicama žrtava.

Malezijski "Boing 777", leteo je od Amsterdama do Kuala Lumpura, srušio se 17. jula 2014. godine u blizini Donjecka. U avionu je bilo 298 osoba.

Prošle nedelje, Međunarodni istražni tim je predstavio privremene rezultate istraživanja o nesreći. Prema istrazi ovog tima, avion je oboren pomoću PVO sistema "Buk", koji je navodno pripadao 53. ruskoj raketnoj brigadi stacioniranoj u Kursku. Rusija kategorički negira ove optužbe, te je saopšteno da nikada nijedan PVO sistem nije prešao ukrajinsko-rusku granicu. Takođe, ovaj istražni tim nije hteo da prihvati dokaze koje je ponudila Rusija, kao što su radarski snimci na dan rušenja aviona, testna analiza PVO sistema koncerna "Almaz-Antej" proizvođača ovih raketa, kao i druge dokaze.

Predsedni Putin je takođe naglasio da Moskva može priznati rezultate istrage samo ako u istražnom timu punopravno učestvuju ruski predstavnici.


Nemačka stala u odbranu „Severnog toka 2“ Ukrajina bi trebalo da prestane da kritikuje Nemačku zbog učešća u projektu "Severni tok 2", rekao je nemački predsednik Frank Valter Štajnmajer na konferenciji za novinare u Kijevu, a njegove reči citira ukrajinski kanal "112".

"Ne morate da krivite nas. Čak i ako govorimo o `Severnom toku 2`, pričamo i o budućnosti i bezbednosti Ukrajine. Videli ste da Nemačka pokušava da obezbedi tranzit gasa preko Ukrajine. Oko toga idu pregovori sa Evropskom Unijom i nadam se da će oni doneti rezultate", rekao je Štajnmajer

Predsednik Nemačke je naglasio da su strahovi Ukrajine da će izgubiti status tranzitne zemlje gasova neosnovani.

Projekat "Severni tok 2" podrazumieva izgradnju dvia kraka sa ukupnim kapacitetom od 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Cevi treba da idu od obale Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke pored trenutnog "Severnog toka".

Ukrajina se protivi izgradnji gasovoda, strahujući od gubitka prihoda od tranzita plavog goriva. Latvija, Litvanija i Poljska su takođe zajednički izrazili svoje protivljenje izgradnji "Severnog toksa 2". Njihovi lideri su sigurni da je to "politički projekat".

Rusija je više puta pozvala na depolitizaciju teme izgradnje gasovoda. Prema Vladimir Putinu, Moskva se odnosi prema projektu isključivo kao ekonomski.
 
Nebenzja: Možemo verovati samo onim istragama čiji je punopravni učesnik Rusija Stalni predstavnik Rusije u UN-u, Vasilij Nebenzija, kategorički je odbacio pozive Moskvi da preuzme odgovornost za rušenje malezijskog putničkog aviona iznad Donbasa.

Ranije je holandski ministar spoljnih poslova Štef Blok pozvao Rusiju da preuzme odgovornost za avionsku nesreću u Donbasu. Na zahtev novinara da to potkrepi dokazima, Blok je objavio da je "istražna komisija prošle nedelje objavila snažan dokaz da se `Buk` nalazio pod kontrolom ruske vojske".



"Potvrđujemo našu spremnost da pružimo svu moguću pomoć za istinski transparentnu i nezavisnu istragu i ne možemo prihvatiti neosnovane zaključke Komisije (Zajednička istražna grupa)." S obzirom na loše praksu koje trenutno koriste pojedine države, možemo verovati samo onim istragama čiji punopravni učesnik je Rusija ", rekao je Nebenzija.

Nebenzja: Ukrajinska strana ubija nezavisne i opozicione novinare Ukrajinska strana ne vodi istragu o ubistvima nezavisnih i opozicionih novinara u zemlji, rekao je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja tokom sednice Saveta bezbednosti.

„Ubijaju nezavisne i opozicione novinare, o zločinima ne vode istragu. U Kijevu je ubijen ruski građanin, novinar Arkadij Babčenko. To se desilo pre nekoliko sati. Može se pretpostaviti da će ukrajinske vlasti i za to optužiti Rusiju. Ne bi bio prvi put“, izjavio je Nebenzja.

„Druge novinare progone ako ih ne hapse kao Kirila Višinskog, ukrajinskog državljanina, šefa Ria Novosti. Za šta se optužuje? Za izdaju zemlje“, dodao je diplomata.

Prema rečima Nebenzje, Ukrajina, zahvaljujući svojoj vlasti, živi u dva paralelna sveta.

„U stanju izmišljenog hibridnog rata sa Rusijom i u realnom svetu, gde ne postoji nikakva ruska invazija“, zaključio je on.

Moskva zahteva od Kijeva da uloži sav napor kako bi se istražilo ubistvo ruskog novinara Arkadija Babčenka Moskva zahteva od ukrajinskih vlasti da ulože sve napore kako bi se brzo istražilo ubistvo ruskog novinara Arkadija Babčenka u Kijevu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

„Zahtevamo od ukrajinskih vlasti da ulože napore u brzu istragu. Takođe očekujemo da će relevantne međunarodne institucije i nevladine organizacije preuzeti kontrolu nad tom istragom“, navodi se u saopštenju Ministarstva objavljenom na Fejsbuku.

Ministarstvo napominje da nivo fizičkog nasilja i broj ubistava medijskih radnika u Ukrajini stalno raste, a istrage o tim slučajevima ne dovode do kažnjavanja kriminalaca.

„Krvavi zločini i totalna nekažnjivost postali su rutinski za režim u Kijevu“, piše u komentaru.

Ruski novinar Arkadij Babčenko nekoliko puta je upucan u leđa na stepenicama zgrade kada se vraćao kući iz prodavnice. Novinar je umro u vozilu hitne pomoći.
 

UN pozivaju na oživljavanje diplomatskih procesa za rešavanje situacije u Donbasu "Ujedinjene nacije pozivaju na oživljavanje svih diplomatskih formata saradnje za rešavanje situacije na istoku Ukrajine radi potpune implementacije Minskih sporazuma", izjavila je na zasedanju Saveta bezbednosti UN o Ukrajini zamenik generalnog sekretara Rozmari Di Karlo.

„Pozivamo i na vraćanje u život posredničke inicijative u Evropi, uključujući i ’normandijski format‘ i trilateralnu kontakt-grupu za Ukrajinu. Nadamo se da će intenziviranje diplomatskih konsultacija u narednim nedeljama dovesti do neophodnog napretka u realizaciji Minskih sporazuma i do uspešnog završetka sukoba“, istakla je ona.

Sa svoje strane, šef Specijalne posmatračke misije OEBS-a u Ukrajini Erturul Apakan je preko video-veze izjavio da se pripadnici posmatračke misije svakim novim danom nalaze u sve većoj opasnosti. Prema podacima OEBS-a, od početka godine je zbog sukoba u Donbasu poginulo 107 civila od kojih je većina stradala u granatiranjima ili od mina.

Krim: Rešavajte probleme na svojoj teritoriji Poslanik Državnog saveta Krima Vladislav Ganžara komentarisao je izjavu „stalnog predstavnika predsednika Ukrajine u Autonomnoj Republici Krim“ Borisa Babina da Rusija navodno već ima probleme zbog Krimskog mosta.
 
„Svedoci smo krajnje agonije ukrajinskih političara. Sada ih nervira činjenica da je Krimski most izgrađen i pušten u rad pre roka. Svakodnevno ga prelaze hiljade građana Rusije koji žive na Krimu i Krasnodarskom kraju. Krimski most je jedan od simbola naše zemlje“, rekao je Ganžara.
 
On je naglasio da Babinova izjava predstavlja „redovne prazne reči“.
 
„Most rešava veliki broj logističkih problema. On će omogućiti krimskoj privredi u razvoju da dobije dodatni impuls“, istakao je poslanik Državnog saveta Krima.
 
Ganžara je dao savet Kijevu da se „ne bavi lošim izjavama“, već da „rešava probleme na svojoj teritoriji“.

Kijev: Rusija ima probleme zbog Krimskog mosta Stalni predstavnik predsednika Ukrajine na Krimu Boris Babin govorio je o „problemima“ koji su navodno nastali u Rusiji zbog Kerčkog (Krimskog) mosta.

„Već postoje problemi. Taj most, pre svega, ima vrlo negativan uticaj na trgovinski transport“, izjavio je Babin u intervjuu za „Obozrevatelj“, ali nije precizirao kakve su teškoće u pitanju.

Osim toga, zvaničnik je obećao „nepopravljive posledice“ do kojih može da dovede bilo kakav incident sa trgovačkim brodom koji plovi kroz Kerčki moreuz.

Istovremeno, Babin je priznao da je takav scenario malo verovatan, s obzirom da Rusija preduzima sve neophodne mere kako bi osigurala bezbednost mosta. Konkretno se pregledaju svi brodovi koji dolaze iz ukrajinskih luka.

Ranije je u Kijevu poslanik Vrhovne rade Igor Mosijčuk izjavio da smatra da most preko Kerčkog moreuza treba uništiti. Prema rečima ukrajinskog poslanika, svaka država koja je u ratu teži da uništi „neprijateljsku infrastrukturu“.  

Moksva: Ukrajina ubrzano tone ka totalitarizmu Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da ukrajinske vlasti, blokirajući pristup ruskim medijima, sprovode politiku suzbijanja neslaganja i da zemlja ubrzano tone u totalitarizam.
„Mi smo više puta konstatovali činjenicu da zvanični Kijev sasvim otvoreno vodi politiku suzbijanja svakog neslaganja u nacionalnom informacionom prostoru, a država faktički ubrzano tone ka totalitarizmu“, navodi se u komentaru Ministarstva spoljnih poslova.

Ministarstvo dodaje da blokiranje internet-provajdera ruskih informacionih portala u Ukrajini govori da je „vladajući režim u Ukrajini toliko naviknut na nekažnjivost, koristeći neaktivnost, stidljivo ćutanje i, u nekim slučajevima, prećutnu podršku niza vodećih zapadnih država i specijalizovanih nevladinih organizacija, da jednostavno ignoriše reakciju međunarodnih pravnih institucija“.

Administracija predsednika Ukrajine Petra Porošenka je prošlog četvrtka objavila novi spisak sankcija protiv Rusije. Lista fizičkih i pravnih lica koja su predmet ograničenja značajno je proširena, a sajtovi ruskih medija, među kojima su i informacioni proizvodi novinske agencije „Rusija sevodnja“, biće blokirani.
Ukrajina - iz minuta u minut -

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ista ograničenja važe za gledaoce i ljubitelje sporta koji prisustvuju Letnjim igrama u Parizu


Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.


Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik

Predsednici Brazila i Južne Afrike odlučili su da ne učestvuju na tom događaju, koji isključuje Rusiju, navodi se u izveštajima


Investiciona grupa na čelu sa Džaredom Kušnerom sklopila je posao za izgradnju hotela u Beogradu vrednog 500 miliona dolara


Ostale novosti iz rubrike »