BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut - 05.03.

06.03.2018. god.

  

Sirija - put do pobede: Hronologija borbenih desjtava -  Klinuti ovde ili na foto ispod


Ruski vazdušni napadi u Siriji




  OVDE možete pogledati hronologiju događaja ruskih vazdušnih udara u Siriji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Siriji za 05.03.



Sirijske snage oslobodile 25% Istočne Gute

Militanti u Istočnoj Guti traže humanitarnu pomoć za civile Militanti u Istočnoj Guti obećali su da će osloboditi civile u zamenu za humanitarnu pomoć, saopštio je ruski Centar za pomirenje zaraćenih strana pozivajući se na sirijsku vojsku.

Humanitarni konvoj Crvenog polumeseca planira da danas ode u ovo predgrađe Damaska.

Četrdeset pet kamiona sa pomoći i mobilna bolnica postavljeni su jutros na kontrolnom punktu u Muhajam El Vafedin, ka kome vodi humanitarni koridor iz Istočne Gute. Kamioni nose ukupno 247 tona hrane, lekova i osnovnih potrepština.

Predaja tereta će se odvijati uz podršku Centra za pomirenje, koji je odgovoran za siguran prolaz konvoja.

Izveštaj Centra za pomirenje


UN: Oko šeststo ljudi poginulo u Istočnoj Guti Oko šeststo ljudi poginulo je u Istočnoj Guti usled granatiranja i napada iz vazduha tokom protekle dve sedmice, saopštio je predstavnik UN zadužen za humanitarnu pomoć Panos Mumcis.

Kako je rekao, osim poginulih ima i izuzetno veliki broj povređenih, a procenjuje se da je u pitanju više od 2.000 ljudi.


„I dalje sam duboko zabrinut pitanjem bezbednosti i zaštite miliona civila koji žive na celokupnoj teritoriji Sirije, i to nedelju dana pošto je usvojena rezolucija u UN koja nalaže uvođenje režima prekida vatre“, rekao je on.

Mumcis je upozorio i da umesto prekida vatre viđamo više sukoba i smrti.

Od početka nedelje uvedene su tri humanitarne pauze kako bi se izveli civili i dovezla pomoć. Međutim, kako prenose ruski mediji, militanti i dalje blokiraju civilima izlaz.


 

Pregled političkih i drugih vesti za 05.03.

 

 Moskva: SAD ne čine ništa da obuzdaju bande koje kontrolišu u Istočnoj Guti Odredbe rezolucije Saveta bezbednosti UN o Istočnoj Guti u Siriji ne ispunjavaju upravo Sjedinjene Američke Države, a ne Rusija, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

„Predstavniku Bele kuće, pre nego što optuži Rusiju za navodno kršenje odredaba Rezolucije Saveta bezbednosti UN 2401 o Istočnoj Guti, bi bolje bilo da se upozna sa njenim sadržajem. Odredbe ove rezolucije ne ispunjavaju upravo Sjedinjene Američke Države, a ne Rusija“, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Američka administracija je u nedelju zahtevala od Rusije, Sirije i Irana da ispune rezoluciju 2401 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. U izjavi Bele kuće se navodi da bi „režim sirijskog predsednika Bašara el Asada, zajedno sa njegovim pristalicama u Moskvi i Teheranu“, trebalo da se pridržava rezolucije 2401 Saveta bezbednosti UN, prestane sa borbenim dejstvima u Istočnoj Guti i oko nje i da omogući nesmetanu isporuku humanitarne pomoći za skoro 400.000 „nevinih civila koji se nalaze u kritičnoj situaciji“.

Ministarstvo odbrane dodalo je da Vašington ne čini ništa kako bi u okviru Rezolucije 2401 SB UN obuzdao grupe koje kontroliše u Istočnoj Guti.

„Vašington ne čini ništa da u okviru Rezolucije 2401 obuzda bande koje kontroliše u Istočnoj Guti, od granatiranja u kome u Damasku svakodnevno ginu civili“, istaklo je Ministarstvo.

Savet bezbednosti UN je u subotu 24. februara usvojio Rezoluciju 2401 kojom se od svih strana traži da „odmah prekinu sukobe“ i obavežu se da obezbede dugu humanitarnu pauzu od najmanje 30 dana na čitavoj teritoriji Sirije, kako bi se omogućila bezbedna i nesmetana isporuka humanitarne pomoći i medicinska evakuacija teško bolesnih i ranjenih.

Moskva: SAD ne čine ništa da obuzdaju bande koje kontrolišu u Istočnoj Guti Odredbe rezolucije Saveta bezbednosti UN o Istočnoj Guti u Siriji ne ispunjavaju upravo Sjedinjene Američke Države, a ne Rusija, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
„Predstavniku Bele kuće, pre nego što optuži Rusiju za navodno kršenje odredaba Rezolucije Saveta bezbednosti UN 2401 o Istočnoj Guti, bi bolje bilo da se upozna sa njenim sadržajem. Odredbe ove rezolucije ne ispunjavaju upravo Sjedinjene Američke Države, a ne Rusija“, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Američka administracija je u nedelju zahtevala od Rusije, Sirije i Irana da ispune rezoluciju 2401 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. U izjavi Bele kuće se navodi da bi „režim sirijskog predsednika Bašara el Asada, zajedno sa njegovim pristalicama u Moskvi i Teheranu“, trebalo da se pridržava rezolucije 2401 Saveta bezbednosti UN, prestane sa borbenim dejstvima u Istočnoj Guti i oko nje i da omogući nesmetanu isporuku humanitarne pomoći za skoro 400.000 „nevinih civila koji se nalaze u kritičnoj situaciji“.

Ministarstvo odbrane dodalo je da Vašington ne čini ništa kako bi u okviru Rezolucije 2401 SB UN obuzdao grupe koje kontroliše u Istočnoj Guti.

„Vašington ne čini ništa da u okviru Rezolucije 2401 obuzda bande koje kontroliše u Istočnoj Guti, od granatiranja u kome u Damasku svakodnevno ginu civili“, istaklo je Ministarstvo.

Savet bezbednosti UN je u subotu 24. februara usvojio Rezoluciju 2401 kojom se od svih strana traži da „odmah prekinu sukobe“ i obavežu se da obezbede dugu humanitarnu pauzu od najmanje 30 dana na čitavoj teritoriji Sirije, kako bi se omogućila bezbedna i nesmetana isporuka humanitarne pomoći i medicinska evakuacija teško bolesnih i ranjenih.

SAD optužile Rusiju za „kršenje” rezolucije SB UN-a o Siriji Američka administracija "zahteva da Rusija, Sirija i Iran implementiraju rezoluciju Saveta bezbednosti 2401".

"Asadov režim, zajedno sa svojim pristalicama u Moskvi i Teheranu treba da se pridržava rezolucije 2401 Saveta bezbednosti UN kako bi se zaustavile borbe u Istočnoj Guti i oko nje, te da se omogući neometana isporuka humanitarne pomoći gotovo za 400 hiljada nedužnih civila tatečenih u kritičnoj poziciji", navodi se u saopštenju Bele kuće.

Vašington je osudio "vojne ofanzive koje režim Asada uz podršku Rusije i Irana sprovodi protiv stanovništva u Istočnoj Guti", te je optužio Moskvu i Damask za "ubistva nedužnih civila", kao i za "laži i neselektivne napade".

U Moskvi su optužbe Vašingtona odbačene. Kako se naglašava u saopštenju ambasade Rusije u Vašingtonu, optuživanje za nepoštovanje Rezolucije od strane Rusije je u cilju očuvanja ekstremističke enklave u Istočnoj Guti.

Savet bezbednosti UN je 24. februara usvojio rezoluciju kojom se od svih strana u sukobu zahteva da "odmah zaustave sukobe" i obezbede humanitarnu pauzu najmanje 30 dana. Primirje je neophodno za sigurno i nesmetano pružanje humanitarne pomoći i evakuaciju teško bolesnih i ranjenih ljudi.

Istovremeno, primirje se ne odnosi na vojne operacije protiv Islamske države, Džebat Al-Nusre, Al-Kaide i drugih terorističkih organizacija.

Savet za ljudska prava UN usvojio britanski nacrt rezolucije o Istočnoj Guti Savet za ljudska prava Ujedinjenih nacija većinom glasova je glasao za nacrt rezolucije koji je predložila Velika Britanija o sirijskoj Istočnoj Guti, odbacivši ruske amandmane.
Za usvajanje dokumenta glasalo je 29 članova saveta, protiv su bili predstavnici četiri zemlje, a 14 je bilo uzdržano.

Rusija je, konkretno, predlagala da se osude sve terorističke akcije u Siriji, uključujući i u Istočnoj Guti i ne podržavaju teroriste na teritoriji zemlje. Ruska delegacija je odbijanje podrške ovom amandmanu ocenila kao javnu izjavu države podršci terorista.

Osim toga, Moskva je pozvala da se u rezoluciju Saveta uključi paragraf o zločinima militanata protiv civila u Istočnoj Guti, koji se zasniva na formulacijama Rezolucije 2401 Saveta bezbednosti UN, kao i da se u tekst uključi poziv za obezbeđivanje sigurnog izlaska iz predgrađa svih civila kroz humanitarne koridore.

Nacrt rezolucije koji je distribuirala Velika Britanija, osuđuje masovno narušavanje ljudskih prava u Siriji. Konkretno, London je predložio da se najozbiljnije osudi odbijanje da se obezbedi humanitarni pristup, napadi na medicinske i civilne objekte, „vazdušne napade na civile“ i „navodnu upotrebu hemijskog oružja u Istočnoj Guti“.

Tel Aviv razgovara sa Moskvom o davanju garancija za iranske snage u Siriji Izrael razgovara sa Rusijom o pružanju garancija koje Moskva može pružiti, kako iranske snage ne bi bile raspoređene na Golanskoj visoravni, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Ben-Cvi.
On je naglasio da Moskva "nedvosmisleno" razume izraelske brige o prisustvu šitskih jedinica u Siriji.

Prema Ben-Cviju, ova pitanja su raspravljana tokom konsultacija ministarstava spoljnih poslova Rusije i Izraela.

"Činjenica da imamo neslaganja sa Rusijom o Iranu nije tajna i to je jasno. Naš položaj u ovoj situaciji je jasan: Mnogo puta smo već ponovili našim ruskim kolegama kako mi vidimo situaciju i da u svakom slučaju rešenje situacije u Siriji može doći samo kada tamo ne bude Irana, Hezbolaha i šiitskih jedinica", dodao je diplomata.

Naglasio je da će sa aspekta Izraela, iransko prisustvo u Siriji samo eskalirati situaciju.

"Zbog toga ovo pitanje pokušavamo da rešimo. Postoji nekoliko predloga. Neću ulaziti u detalje oko toga o čemu bi se mogli složiti ili ne. To su sve unutrašnja pitanja, ali ću sigurno reći da razumevanje postoji. Pitanje je kakvi su interesi strana i mi pokušavamo o tome da razgovaramo", rekao je Ben-Cvi.

Prema njegovim rečima, Izrael nije zainteresovan za eskalaciju situacije, ali će odgovoriti, ukoliko Iran nastavi da provocira situaciju na sirijskoj granici.

Izraelski zvaničnici optužuju Iran da pokušava da u Siriji postavi "neprijateljske ispostave" sa više desetina hiljada boraca šiitske milicije, kao i vazduhoplovne i pomorske baze. Stalno prisustvo Irana u Siriji, Tel Aviv naziva neprihvatljivim, te je obećao da će se suprotstaviti primenom sile "ako diplomatija ne bude funkcionisala".

Erdogan: Nemamo problema sa Moskvom po pitanju operacije „Maslinova grančica“ Ankara nema nikakvih problema sa Moskvom kada je reč o sprovođenju vojne operacije „Maslinova grančica“ u sirijskom gradu Afrinu, izjavio je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan.

Istovremeno, on je u intervjuu senegalskim medijima rekao da proces formiranja posmatračkih punktova u sirijskoj provinciji Idlib i dalje traje i odvija se kako treba.

„Zatražio sam od predsednika Rusije Vladimira Putina da pomogne oko pružanja humanitarne pomoći Istočnoj Guti, kao i da se sprovede evakuacija ranjenih. On je na tu molbu pozitivno odreagovao, ali nismo prevazišli poteškoće“, rekao je.

Erdogan se osvrnuo i na pitanje isporuke ruskih protivvazdušnih sistema S-400 rekavši da je to stvar Turske i nijedne druge zemlje.

„Grčka je takođe članica NATO-a i od Rusije je kupila sisteme S-300. Je li zbog toga pretrpela sankcije?“, zapitao se Erdogan.

On je dodao i da Turska ni od koga neće tražiti dozvolu šta sme da radi kada je reč o osiguravanju bezbednosti svoje zemlje.
Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut -

    OVDE možete pogledati hronologiju događaja ruskih vazdušnih udara u Siriji po danima 

 

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Postoji (li) nada da će u Ujedinjenim nacijama, uz zajedničke i koordinirane napore Srbije, Rusije i Kine, svetska većina stati na stranu Srbije i sprečiti usvajanje rezolucije o Srebrenici...


„Nigde nije bezbedno“ u Gazi, upozorila je agencija UN za palestinske izbeglice

Poseta ima za cilj da pošalje jasnu poruku o važnosti kinesko-ruskih odnosa


Zamenik državnog sekretara Kurt Kembel izrazio je sumnju da su IOS sposobne da potpuno iskorene Hamas

Predsednik Vladimir Zelenski će možda morati da donese „teške izbore“ suočen sa novom ruskom ofanzivom na istoku


Žena predsednika Ukrajine Olena Zelenska stigla je 12. maja u Beograd. Poseta je održana u društvu supruge predsednika Srbije Tamare Vučić. Žene su pratili ministri spoljnih poslova Srbije i...


Ostale novosti iz rubrike »