BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Rogozin: Promet robe između Rusije i Srbije u 2017. godini porastao za 23%

Rogozin: Promet robe između Rusije i Srbije u 2017. godini porastao za 23%
18.02.2018. god.


Na otvaranju sednice 16. međuvladinog Rusko-srbskog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučnotehničku saradnju potpredsednik ruske vlade Dmitrij Rogozin je saopštio da je promet robe između Rusije i Srbije u 2017. godini porastao za 23%.

„Spoljnotrgovinski promet robe između Rusije i Srbije 2017. godine iznosio je preko dve milijarde dolara (2.038,7 miliona dolara), što je za 23,1% više u odnosu na 2016. godinu“, rekao je ruski vicepremijer. „Ruski izvoz je porastao za 20,4% i iznosio je 926,2 miliona dolara, a ruski uvoz je uvećan za 25,4% i iznosio je 1.112,5 miliona dolara“. Prema navedenoj statistici, negativan trgovinski saldo iznosio je 186,3 miliona dolara

Rogozin je istakao da se susretom u Sočiju nastavlja praksa organizovanja takvih aktivnosti u regionima Ruske Federacije. „Rusko-srbski odnosi se tradicionalno razvijaju u duhu uzajamnog poverenja i svestrane saradnje“, istakao je Rogozin. „Srbija je bila i ostala strateški partner Rusije na Balkanu i u Evropi. Simbolično je što su upravo ovde, u Sočiju, predsednici dveju zemalja potpisali Deklaraciju o strateškom partnerstvu između Rusije i Srbije.

Vicepremijer je podsetio da rusko i srbsko rukovodstvo posvećuje veliku pažnju održavanju intenzivnog političkog dijaloga i postupnom razvoju međudržavnih veza. „Za koji dan će naše zemlje praznovati 180. godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa“, rekao je on. „Najvažniji događaj krajem prošle godine bila je prva poseta Moskvi gospodina Aleksandra Vučića u svojstvu predsednika Republike Srbije. U susretu 19. decembra 2017. godine predsednici dveju zemalja su razmotrili čitav kompleks bilateralne saradnje posvetivši prioritetnu pažnju ekonomskoj saradnji, a naš međuvladin komitet je važan instrument produbljivanja te saradnje“.

Pravci saradnje

Po Rogozinovim rečima, komitet je u periodu između zasedanja bio dosta aktivan, regularno su održavani susreti kopredsednika međuvladinog komiteta i sednice njegovih radnih grupa. Podpredsednik ruske vlade je dodao da su u pomenutom periodu pored tradicionalnih oblasti bilateralne saradnje poput energetike, saobraćajne infrastrukture i poljoprivrede aktivno razmatrane i perspektive saradnje u novim pravcima – u lokalizaciji industrijske proizvodnje ruskih kompanija u Srbiji, u oblasti visokih tehnologija i inovacija, proizvodnje civilnih aviona, itd.

„Srbskim partnerima je omogućeno da koriste ruske sisteme daljinskog sondiranja Zemlje za potrebe poljoprivrednog sektora Srbije (državna kompanija ’Roskosmos’)“, rekao je Rogozin. „Nastavljen je zajednički rad na jačanju humanitarnog imidža i kvaliteta mirnodopskih usluga koje pruža Rusko-srbski humanitarni centar u Nišu, uključujući i operacije vezane za deminiranje teritorije, gašenje požara, i dr“.

Rogozin je rekao da Rusija namerava da nastavi rad usmeren na rešavanje humanitarnih zadataka u regionu. On je naglasio da je ruska strana otvorena za saradnju sa trećim zemljama, da očekuje utvrđivanje međunarodnog statusa Rusko-srbskog centra u Nišu. Vicepremijer je takođe istakao primetnu tendenciju diverzifikacije rusko-srpske saradnje i uvećanja u njoj udela inovacione komponente, tj. projekata vezanih za promovisanje ruskih visokotehnoloških proizvoda na srbskom tržištu. „Uveren sam da će slični projekti doprineti daljem razvoju i jačanju rusko-srbskih odnosa u celini, u dugoročnoj perspektivi“, zaključio je on.

Russia beyond



  • Izvor
  • foto: TASS / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »