Odgovor na knjigocid: Srbska kupuje knjige Mate Lovraka

Za kulturu u Srbskoj nikog nije briga, a posebno bolno je izostajanje bilo kakve kulturne politike. Frontal.SRB jedini izgleda kritički o kulturi i piše, što samo polučuje jalovi gnjev eksponenata budžetske potrošnje novca za ove namjene, a kulturna politika koja bi makar u naznakama odgovarala državnoj politici sve je dalje od institucija, do stepena samoubistvenog mentalnog poremećaja. Usamljeni su slučajevi prihvatanja konstruktivne kritike, kao u slučaju Muzeja savremene umjetnosti, čiji rad, a posebno saopštenja, Frontal prati.

Primjera radi, u zapadnoevropskim krugovima u toku rata, a posebno kulturnim krugovima, pomagana Neovisna Republika Hrvatska, devedesetih godina prošlog vijeka, nakon nasilne secesije, izbacivanja Srba iz Ustava SR Hrvatske kao kostitutivnog naroda, te uklanjanja pripadnika srpske nacionalnosti sa svih rukovodećih, a posebno policijskih funkcija, učinila je i u samoj oblasti kulture ono što je bilo u skladu sa nastavkom ove novoustaške politike koja je dovela do rata:

Za one koji neće da se sjećaju, hrvatske vlasti su devedesetih izbacile i spalile ili samljele u sirovinu preko 2,8 miliona knjiga koje su u tamošnjim bibliotekama nosile ime srbskog autora ili su prosto bile štampane ćirilicom.

Dakle jedino što možemo na šamar u obraz nacije jeste, ne da okrenemo drugi, već da okrenemo još jednu turu, pošto je ovaj okrenuti obraz išamaran preko svake mjere. Meso otpada s kosti.

Kao najbolja ilustracija koliko naše kulturne poluge prate sopstvenu političku retoriku zaštite, pa u posljednje vrijeme i nezavisnosti Srpske, jeste što će Ministarstvo prosvjete i kulture otkupiti 44 publikacije od 11 izdavača iz Republike Srpske, među kojima je i obavezna socrealistička lektira za osnovnu školu iz vremena Josipa Broza: Družba Pere Kvržice, hrvatskog pisca Mate Lovraka.

Ništa ne fali Lovraku, kao što ništa nije falilo ni Branku Ćopiću. Pa su ga samljeli. Knjige niko ne zabranjuje u normalnom društvu. Samo ih ne kupuje za državne pare i ne promoviše kulturu onih koji bi da te istrijebe. I to uopšte ne kriju i spalili su sve knjige koje su podsjećale na zajedničko djetinjstvo.

Svaka nam čast. Sigurno će nam se neko iz Hrvatske danas kad vidi rezultate konkursa zahvaliti, postiditi se za sve ono što su uradili od devedesetih do danas, te će naručiti od nas 2,8 miliona knjiga po cijeni po kojoj im ih ponudimo i vratiti u svoje knjižnice. Naravno sve će biti ćirilicom, dok je pitanje jesu li tako ispečatirane i sve koje je kupila Srbska…

Dok se to ne desi, vi možete sravniti sa riječima kojim se iz Ministarstva obrazlaže ova javna nabavka, dok smo mi zadebljali ona slova koja ilustrativno odudaraju od proklamovanih ciljeva, te sve to zajedno sa naslovima za koje ste dali pare:

NAŠE KULTURNO NASLIJEĐE…

Na Javni konkurs prijavilo se ukupno 15 izdavača sa 99 publikacija. Komisija za otkup knjiga je, prema konkursom utvrđenim kriterijumima, izvršila odabir i selekciju publikacija.

U okviru konkursa, za otkup su konkurisali izdavači knjige od značaja za kulturu i umjetnost Republike Srpske iz sljedećih kategorija: domaća književnost, prevedena književnost, te publikacije iz oblasti umjetnosti koje predstavljaju naše kulturno nasljeđe i savremenu kulturu i umjetnost. Izdavači su mogli ponuditi više izdanja.

Kriterijumi za izbor i selekciju bili su ukupna književna i umjetnička vrijednost djela, kulturni i javni interes objavljivanja djela, promocija i afirmacija  književnosti i kulture i kvalitetna realizacija sadržaja i tehnička opremljenost publikacije.

Otkup knjiga vršiće se po ponuđenoj cijeni. Cijene navedene u ponudi ne mogu se naknadno mijenjati, a troškove dostavljanja biblitekama snosiće izdavači.

Rezultati Javnog konkursa za otkup knjiga objavljenih u Republici Srbskoj u 2015. i 2016. godini su vidljivi ovdje:

Izvor: Frontal