Zakon o otimanju imovine SPC na čekanju jer ne odgovara ni ostalim vjerskim zajednicima

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore ponovo je, u prepoznatljivom maniru koji traje već godinama, pompezno najavilo donošenje novog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ovog puta ministarstvo je izrazilo želju da sve konfesije budu zadovoljne zakonom, zbog čega će izvršna vlast još neko vrijeme čekati na povratak opozicije u parlament i njihovo uključivanje u raspravu.

„Želja Vlade je da Zakon o slobodi vjeroispovijesti bude dokument koji će imati najširu moguću podršku, jer se radi o izuzetno osjetljivoj temi, zbog čega će izvršna vlast još neko vrijeme čekati na povratak opozicije u parlament, kako bi se i njihove sugestije uključile u finalnu verziju zakona“, kazao je za Pobjedu ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka.

Na drugoj strani, vjerske zajednice nisu odmakle od ranijih stavova kojima u manjoj ili većoj mjeri ispoljavaju nezadovoljstvo zakonom.

Podsjetimo da je sloboda vjeroispovjesti prvi put utvrđena Ustavom, najvišim pravnim aktom Knjaževine Crne Gore još 1905. Nakon referenduma i odvajanja od Srbije, zvanična Crna Gora se obavezala da će urediti vjerska prava i slobode. Međutim, prvi pokušaj, 2015, nije uspio.

“To je bio jedan nacrt koji je poražen od javnosti, koji je jedan tekst koji je gori od ovog anahronog teksta Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica”, smatra koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko primorske Velibor Džomić.

“Dijelovi nacrta koji su se odnosili na povratak imovine vjerskim zajednicama je ono goruće pitanje koje nije bilo regulisano tim zakonom”, ocijenio je direktor Medrese “Mehmed Fatih” u Tuzima Fuad Čekić.

Don Robert Tonsati iz Kotorske biskupije kazao je da je iz te vjerske zajednice dato 70 primjedbi.

“Ovaj nacrt zakona ne poklapa se na više mjesta sa temeljnim ugovorom između Svete stolice i Crne Gore”, poručuje zamjenik barskog nadbiskupa Paško Gojčaj.

Jedino NVO CPC „u načelu zadovljna“

“Svojevremeno, povodom tog zakona dolazila je Venecijanska komisija u Podgoricu. Imali smo razgovore sa njome, dali smo neke male primjedbe, ali u načelu mi smo bili sa tim zakonom sasvim zadovoljni”, kaže potpredsjednik Savjeta NVO Crnogorska pravoslavna crkva, Stevo Vučinić.

Iz ove NVO koja godinama prijeti Mitropoliji crnogorsko-primorskoj oduzimanjem crkvene imovine, nedavno su najavili reviziju katastarskih upisa pomenute imovine.

Član pravnog tima NVO CPC Lav Lajović kazao je u tom smjeru da će Uprava za nekretnine oformiti nezavisnu komisiju koja će uraditi sveobuhvatnu analizu i napraviti detaljan hronološki izvještaj kako su na Mitropoliju crnogorsko primorsku ili neku drugu eparhiju Srpske pravoslavne ckve (SPC) upisani vjerski objekti u Crnoj Gori.

On je istakao da je jedan od zahtjeva te NVO nakon dešavanja kod crkve na Ćipuru na Cetinju, bio i pitanje revizije upisa na oko 70-80 odsto vjerskih objekata, na, kako je kazao, „neregistovani pravni subjekt – Mitropoliju crnogorsko–primorsku, a bez ikakvog pravnog osnova i dokumenta o vlasništvu“.

Ovom izjavom Lajović je dokazao ili neznanje ili zlu namjeru, s obzirom na to da Mitropolija jeste registrovana kao pravni subjekt, te kao takva redovno namiruje državne dažbine.

Inače, „prečišćeni“ Nacrt zakona predviđa da svi vjerski objekti, za koje se utvrdi da su bili u državnoj svojini ili su izgrađeni zajedničkim ulaganjem građana do 1. decembra 1918, postaju državna svojina, da se vjerske zajednice teritorijalno ne mogu prostirati van Crne Gore i da njihovo sjedište mora biti u Crnoj Gori, da se pitanja od zajedničkog interesa uređuju ugovorom između Vlade i zajednice, te da se mogu registrovati ako imaju 50 punoljetnih vjernika. Registar vjerskih zajednica preuzima Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a uvodi se i plaćanje poreza, doprinosa i drugih dažbina.

IN4S