BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 09.11.

10.11.2017. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Karta situacije na frontu za 09.11. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 09
.11.



Kijevske snage 35 puta napale teritoriju DNR Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata 35 puta napale teritoriju DNR. Pod vatrom kijevskih snaga našlo se 19 naseljenih mesta Republike.

Narodna milicija LNR saopštila je da su kijevske snage tokom prethodnog dana 12 puta napale pozicije Narodne milicije u području naselja Kalinovo, Prišib,Logvinovo, Kalinovka,Sokoljniki, Pionerskoe i Želobok.



 

 

Dejstvo kijevskih snaga po teritoriji LNR

Pregled napada na LNR


Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 09.11.


Timošenkova se nada u pravosudni sistem SAD  Liderka opozicije u Ukrajini Julija Timošenko izjavila je da veruje da će pravosudni sistem SAD ispravno postupiti, nakon što je prošle nedelje podignuta optužnica protiv Pola Manaforta, bivšeg šefa predizbornog štaba Donalda Trampa.

Timošenkova tvrdi da je Manafort pomogao njenom najvećem neprijatelju, bivšem predsedniku Viktoru Janukoviču, da dođe na vlast.

Bivša premijerka Ukrajine nalazila se u zatvoru 2011. godine dok je na vlasti bio Janukovič, za kojeg Rojters navodi da je naklonjen Kremlju.

Prema optužnici, Manafort, koji je bio konsultant Janukovičevoj Partiji regiona pre nego što je postao šef Trampovog predizbornog štaba, koristio je ofšor račune kako bi tajno platio četiri miliona dolara za izveštaj o boravku Timošenkove u zatvoru.

Julija Timošenko (56) je u intervjuu za Rojters rekla da je završila u zatvoru zbog akcija Janukoviča i onih koji ga okružuju.

Ona tvrdi da je Janukovič potrošio ogromnu količinu novca kako bi je ocrnio što je, kako je navela, uticalo na njen život i život njene porodice i tima, kao i Ukrajine.

„Zbog toga verujem da će se američka pravda baviti detaljima, uključujući naše tvrdnje, i dobićemo presudu od jednog od najefikasnijih pravnih sistema na svetu — američkog sistema“, rekla je Timošenko.

Istraga specijalnog tužioca Roberta Malera o navodnom mešanju Rusije u američke predsedničke izbore dovela je do podizanja optužnica protiv Manaforta i Rika Gejtsa zbog pranja novca i drugih krivičnih dela povezanih sa proruskim političarem iz Ukrajine.

Porošenko ne podržava predlog za prekid diplomatskih odnosa sa Rusijom  Predsednik Ukrajine Petro Porošenko ne podržava predlog za prekid diplomatskih odnosa sa Rusijom, izjavio je poslanik Vrhovne rade iz partije Blok Petra Porošenka Ivan Vinjik.

„Predsednik ne podržava ideju prekida diplomatskih odnosa sa Ruskom Federacijom. Ona ostaje na razmatranju odbora“, rekao je parlamentarac za televiziju „Prjamoj".

Predlog za prekid diplomatskih odnosa Ukrajine i Rusije nalazi se u tekstu amandmana na nacrt zakona o reintegraciji Donbasa, koji je dostavljen profilnom odboru parlamenta. Prema rečima poslanika Andreja Teteruka, amandman je predstavila grupa poslanika političke partije Ukrajinsko ujedinjenje patriota (UKROP), koji za prekid odnosa predlažu rok od tri meseca.

Ranije je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov rekao da je pitanje prekidanja diplomatskih odnosa Moskve i Kijeva suverena stvar Ukrajine, ističući da bi takav korak mogao da nanese štetu građanima obeju zemalja.

Diplomatski odnosi između Ukrajine i Ruske Federacije uspostavljeni su 1992. godine. Obe države opozvale su svoje ambasadore 2014. godine.

Dačić: Ukrajina upozorila Srbiju da poštuje međunarodne obaveze, naročito kada je reč o „srbskim plaćenicima“  
Srbija želi da ima dobre odnose sa Ukrajinom, ali ne može da dozvoli da bude kolateralna šteta ili žrtva međunarodnih relacija, poručio je šef srpske diplomatije Ivica Dačić.

On je naglasio da je Srbija povukla ambasadora Ukrajine na konsultacije nakon što je njegov ukrajinski kolega Pavel Klimkin pozvao ambasadora te zemlje u Beogradu Oleksandera Aleksandroviča na konsultacije.

Njih dvojica su, kaže Dačić, razgovarali o odnosima sa Srbijom i upozorili Srbiju da poštuje međunarodne obaveze, naročito kada je reč o "srbskim plaćenicima" za koje tvrde da ratuju na ruskoj strani u Donbasu. 

Takođe, podseća, razgovarali su o zvaničnicima koji su povezani sa Krimom ili su bili u poseti Krimu. 

„I na kraju doneli su zanimljiv zaključak da će biti na vezi sa evropskim partnerima. Šta to znači, da li je ovo bilateralni problem Srbije i Ukrajine ili je Srbija kolateralna šteta nekih drugih međunarodnih relacija, koje nikakve veze nemaju sa Srbijom“, upitao je Dačić.

Podsetio je da je Srbija procesirala više desetina osoba osumnjičenih za učešće u borbama na Krimu i u Donbasu, a da je značajan broj ukrajinskih plaćenika učestvovao u borbama u Hrvatskoj, i u zločinima nad srbskim narodom u toj zemlji.

„Ukrajina te ljude nije procesirala“, naglasio je Dačić. 

Prema njegovim rečima, dogovorom sa stranim partnerom želi da se postigne da se Srbija dodatno pritisne da se distancira od Rusije.

„Treba da postanemo žrtve tih odnosa u Ukrajini i žrtve problema na relaciji Zapad - Ruska Federacija“, kazao je Dačić.

Zato je, dodao je, pozvao ambasadora Srbije u Ukrajini Radeta Bulatovića na konsultacije.

„Narednih dana ćemo se sresti da sa predsednikom Vučićem vidimo kakve dalje aktivnosti da preduzmemo kada je reč o bilateralnim odnosima sa Ukrajinom“, rekao je Dačić.

On je dodao da je tražio notu diplomatskog protokola, jer neki ambasador u našoj zemlji mora da najavi kada odlazi, ko ga menja, u kom trenutku itd.

„Danas sam dobio notu od ukrajinske ambasade, gde ne piše da je pozvan na konsultacije nego da će biti van zemlje od 6. do 12. novembra“, rekao je Dačić. 

Govoreći o sastanku specijalnih izaslanika SAD i Rusije za Ukrajinu, Kurta Volkera i Vladislava Surkova, Dačić je rekao da je za Srbiju velika pohvala što su se Vašington i Moskva saglasi da je Beograd dobro mesto za vođenje mirovnih pregovora.

„Nisam siguran da je Ukrajina previše zadovoljna tima i da je zadovoljna stavovima u tim razgovorima, ali mi u tome ne učestvujemo, dajemo samo logistiku, mesto koje je osigurano da niko ne može da snima i smeta, ali ne ulazimo u sam sadržaj“, kazao je Dačić, podsećajući da će drugi sastanak biti održan 13. novembra.
 

Ukrajina - iz minuta u minut -

   OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

SAD šalju oružje u vrednosti od 400 miliona dolara kako bi pomogle Kijevu da zadrži mogući pritisak Moskve na Harkov


Čekamo te na drugoj trci karting šampionata!

delegacija u OEBS-u Republike Azerbejdžan, Republike Belorusije, Republike Jermenije, Republike Kazahstan, Kirgiske Republike, Ruske Federacije, Republike Srbije, Republike Tadžikistan, Turkmenistana i Republike Uzbekistan povodom 79. godišnjice Pobede nad nacizmom u...


Zapadne zemlje „sanjaju“ o brisanju Rusije kakva ona sada postoji, izjavio je predsednik


Municija je korišćena protiv naseljenih centara, izjavio je američki predsednik


Ostale novosti iz rubrike »