BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 08.11.

09.11.2017. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Karta situacije na frontu za 07.11. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 08
.11.



Kijevske snage 18 puta napale teritoriju DNR Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata 18 puta napale teritoriju DNR.

Narodna milicija LNR saopštila je da su kijevske snage tokom  prethodnog dana osam puta napale pozicije Narodne milicije u području Slavjanoserbska,kao i naselja Frunze, Kalinovo, Logvinovo, Želtoe, Želobok i Kalinovka.



Pregled napada na LNR

 

 

Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 08.11.


Konsultacije u MSP-u Srbije zbog aktuelnih pitanja odnosa sa Ukrajinom  Prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na konsultacije ambasadora Srbije u Ukrajini Radeta Bulatovića, povodom aktuelnih pitanja odnosa sa Ukrajinom.

Srbija ostaje posvećena izgradnji dobrih odnosa sa Ukrajinom, na principima međusobnog uvažavanja i neće dozvoliti da bude kolateralna žrtva međunarodnih odnosa koji nemaju veze sa Srbijom, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

Kao što je poznato, stoji u saopštenju, Srbija je od izbijanja krize u Ukrajini više puta ukazala da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, što je dokazano i prilikom njenog predsedavanja OEBS-u.

Takođe, Srbija je preduzela niz konkretnih koraka u procesuiranju srbskih državljana koji se bore na stranim ratištima, uključujući Ukrajinu, čime je pokazala posvećenost poštovanju svojih međunarodno-pravnih obaveza.

Ministar Dačić je podsetio da je poznato da su ukrajinski plaćenici učestvovali u zločinima koje su počinile hrvatske snage prema srbskom narodu u Hrvatskoj, koje Ukrajina za razliku od Srbije nikada nije osudila.

Cilj diplomatskih misija u stranim zemljama trebalo bi da bude uspostavljanje boljih bilateralnih odnosa između država.

 

Šef srpske diplomatije Ivica Dačić u narednim danima će razgovarati sa ambasadorom Bulatovićem o daljim aktivnostima vezanim za odnose sa Ukrajinom, navedeno je u saopštenju.

Turčinov: Kijev planira da napravi strateške dronove koji mogu da prate situaciju na čitavoj teritoriji Rusije  Kijev planira da napravi strateške dronove koji mogu da prate situaciju na čitavoj teritoriji Rusije, izjavio je sekretra saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu (SNBO) Aleksandar Turčinov.

Po njegovim rečima, ukrajinska vojna industrija bi mogla da proizvede taktičke dronove. Preduzeće „Antonov“ će izraditi jači dron „Gorlica“. Turčinov je rekao da ovaj dron može da dostigne visinu od 5.000 metara, a daljina njegovog leta iznosi hiljade kilometara. „Gorlica“ može da se koristi u obaveštajne svrhe, za navođenje raketa. Po njegovim rečima, naredni korak će biti strateški dronovi.

 

 

„Treba da razumemo da se to ne dešava samo u Podmoskovlju, već i na Bliskom istoku, na Kamčatki, u drugim regionima država-agresora. Treba da budemo zaštićeni od svake provokacije i suprostavimo se agresoru na udaljenim mestima“, rekao je Turčinov na brifingu koji je prenosila ukrajinska televizija.

U januaru je Vrhovna rada usvojila saopštenje u kojem je Rusija nazvana „državom-agresorom“. Osim toga, u novembru će parlament razmotriti zakon o reintegraciji Donbasa u kojem će Rusija biti nazvana „agresorom“.

Peskov: Ako Kijev prekine diplomatske odnose sa Moskvom to će dodatno otežati situaciju  
Kremlj smatra pitanje prekida diplomatskih odnosa Moskve i Kijeva suverena stvar Ukrajine, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.

Ako se Kijev opredeli za ovaj korak, to će naneti štetu i interesima Ukrajinaca i Rusa, dodao je Peskov.

„Ukrajina je poslednjih godina donosila mnoge odluke koje su imale najnepovoljnije posledice za rešavanje sukoba na jugoistoku zemlje. Ako takva odluka bude doneta ovog puta, to će verovatno dodatno otežati situaciju“, istakao je Peskov.

Kosačov: Raskid diplomatskih odnosa Ukrajine i Rusije bio bi destruktivan i neodgovoran korak  Poslanik Vrhovne rade Ukrajine Ivan Vinjik predstavio je izmenu zakona o reintegraciji Donbasa koja podrazumeva prekid zvaničnih diplomatskih odnosa Ukrajine i Rusije, piše list „Komersant“.

Izvori novina navode da će većina poslanika podržati Zakon o reintegraciji Donbasa, koji će biti na razmatranju u parlamentu 16. novembra. On će stupiti na snagu nakon ukaza predsednika Petra Porošenka, a zatim će se zatvoriti ruske diplomatske institucije u Ukrajini i ukrajinske u Rusiji.

„U Zakonu o reintegraciji Donbasa, koji bi Rada trebalo da razmotri, Rusija će biti priznata kao zemlja-agresor, i nadam se da će biti dovoljno glasova za to. Očuvanje diplomatskih odnosa nakon toga biće zločin Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine. Nema ambasadora, u ambasadama rade diplomate nižeg ranga“, naveo je Vinjik, koji u Radi predstavlja Blok Petra Porošenka.

Prema njegovom mišljenju, Kijev bi trebalo da zabeleži raskid odnosa sa Moskvom „na zakonodavnom nivou“.

Takođe se navodi da će u slučaju da se zakon usvoji, interese Ukrajine u Rusiji, najverovatnije, predstavljati Belorusija ili Švajcarska. Sagovornici lista istakli su da prekid diplomatskih odnosa sa Rusijom nije bio deo Porošenkovih planova.

Ruski senator Aleksej Puškov komentarisao je da bi takav korak bio „velika glupost“ Ukrajine i da bi joj doneo „same minuse“. Istovremeno, on je konstatovao da je Kijev sposoban za takve mere.

​Predsedavajući odbora za međunarodne poslove Saveta federacije Rusije Konstantin Kosačev smatra da će raskid diplomatskih odnosa Ukrajine i Rusije biti destruktivan i neodgovoran korak koji će pre svega pogoditi same Ukrajince.

„Namera poslanika Vrhovne rade Ukrajine da uvedu amandman u kontroverzni nacrt zakona o reintegraciji Donbasa koji će predstavljati prekid diplomatskih odnosa Ukrajine sa Rusijom na zakonodavnom nivou, destruktivan je i neodgovoran korak ukoliko se na njega ipak odluče“, napisao je senator na Fejsbuku.

Političar je podsetio da Kongres SAD takođe preduzima sve strože mere protiv Rusije, pri čemu ne postoje neprijateljski koraci Moskve. „Možemo reći da ovo već postaje trend: ako ’neprijatelj‘ ne želi da bude u zavadi — mora se na nju prisiliti“, dodao je on.

„Jasno je da ulica takođe pritiska Kijev — još jedan Majdan već je pod prozorom, a za njega se ne može okriviti Rusija. A međunarodne finansijske institucije zahtevaju još veće zatezanje kaiša — podizanje cena gasa za stanovništvo i slično. Sve ovo oštro pogoršava potražnju za ’agresijom‘“, ističe Kosačov.

„Posledice će snositi milioni ljudi, jer to znači oštro smanjenje ili čak prekidanje uzajamnih konzularnih usluga za Ruse i Ukrajince“, naglasio je ruski parlamentarac.


Kijev zabrinut zbog „srbskih plaćenika“ u Donbasu  Ukrajinski ministar spoljnih poslova je saopštio da je razgovarao sa ukrajinskim ambasadorom u Srbiji Aleksandrom Aleksandrovičem o učešću "srbskih plaćenika" (tako zvanični Kijev naziva dobrovoljce iz Srbije koji se bore na strani DNR i LNR) u ratu u Donbasu.

"U konsultacijama sa ambasadorom u Srbiji, fokusirali smo se na probleme srbskih plaćenika i ilegalnih kontakata sa okupiranim Krimom. Pridružite se našim evropskim prijateljima i partnerima u vezi sa ovim pitanjima", poručio je Klimkin Srbiji preko društvene mreže Tviter.

Prema saopštenjima Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine, Kijev se nada da će se srbska strana pridržavati poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama.


"Dogovorili smo se o planu daljnjih akcija na bilateralnom i multilateralnom nivou, uključujući interakciju sa našim evropskim prijateljima i partnerima", saopštilo je ministarstvo.

Kijev uveo sankcije za 25 ruskih kompanija Ministarstvo za ekonomski razvoj i trgovinu Ukrajine uvelo je sankcije nizu ruskih kompanija, navodi se u ukazu Ministarstva od 30. oktobra, objavljenom na sajtu resora.

„Zbog izvođenja akcija koje mogu da štete interesima nacionalne ekonomske bezbednosti u roku od 40 dana od stupanja na snagu ovog ukaza primenjivaće se specijalne ekonomske sankcije — privremeni prekid spoljnopolitičke delatnosti na teritoriji Ukrajine — protiv stranih subjekata privredne delatnosti koji su pomenuti u ukazu“, navodi se u dokumentu.

Na spisku se nalazi 25 ruskih kompanija.

Ruski umetnici "pretnja" nacionalnoj bezbednosti Ukrajine Predsednik Ukrajine Petro Porošenko potpisao je zakon koji je usvojila Vrhovna rada kojim se zabranjuje gostovanje ruskih glumaca za koje Kijev smatra da predstavljaju „pretnju nacionalnoj bezbednosti“.

Pres-služba šefa države je potvrdila ovu informaciju. Zakon će stupiti na snagu od dana njegovog objavljivanja u Službenom glasniku.

Rada je 5. oktobra usvojila zakon kojim se zabranjuje gostovanje ruskih umetnika koji su se našli na „crnoj listi“ Ministarstva kulture Ukrajine. Dokument takođe sadrži posebne zahteve o organizaciji gostovanja Rusa.

Organizator mora 30 dana pre održavanja koncerta da Službi za bezbednost Ukrajine pošalje zahtev za dobijanje informacija o tome da li umetnik ispunjava zahteve za nastup na teritoriji te zemlje.

SBU će tokom deset dana od trenutka dobijanja razmotriti zahtev i dati odgovor organizatoru. Tek nakon toga organizator može da zaključi ugovor sa umetnikom. U slučaju kršenja zakona, organizator gostovanja može da dobije kaznu od 50 do 100 minimalnih plata - između 6.000 i 12.000 dolara.

Mogerinijeva: Želimo punu koordinaciju sa SAD o sankcijama protiv Rusije Evropska unija i Sjedinjene Američke Države treba koordiniraju svoje akcije kada su u pitanju sankcije Rusiji, saopštila je šefica diplomatije EU Federika Mogerini.

„To je pitanje o kom su kontakti poslednjeg meseca bili intenzivniji i nastavljaju da budu krajnje intenzivni“, rekla je Mogerinijeva, odgovarajući na pitanje o američkom usvajanju zakona o borbi protiv protivnika SAD putem sankcija, koji je usmeren protiv Rusije, Irana i Severne Koreje.

Prema njenim rečima, za EU postoje dva važna elementa. „Prvo, želimo punu koordinaciju sa američkim prijateljima o sankcijama protiv Rusije, i ona nam je potrebna; drugo, želimo da u potpunosti razmotrimo evropske probleme kada je reč o realizaciji zakona“, objasnila je ona.

„U toku je stalni rad. Tekst zakona omogućava da se on tumači prilično široko. Za nas je važna realizacija zakona koja neće biti u suprotnosti sa evropskim interesima“, izjavila je Mogerinijeva.

Ukrajina - iz minuta u minut -

   OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »