BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 03.11.

04.11.2017. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Karta situacije na frontu za 02.11. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 03
.11.


Stanje na frontu .

Pregled napada na LNR


 

Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 03.11.

 

Kijev pozvao svog ambasadora u Srbiji na konsultacije  Ukrajinski ministar spoljnih poslova pozvao je ukrajinskog ambasadora u Srbiji na konsultacije nakon njegovih izjava o odnosima sa Srbijom. Ovo je na Tviteru, saopštio ministar spoljnih poslova Pavel Klimkin.


"Pozvao sam ambasadora u Srbiji Oleksandra Aleksandroviča na konsultacije o poštovanju međunarodnog prava i izbegavanju upotrebe građana Srbije kao plaćenika", napisao je Klimkin.


Srbija provodi antiukrajinsku politiku i pristaje na okupaciju Krima - ukrajinski poslanik  Poslanik Vrhovne rade Ukrajine Irina Friz je saopštila da je politički položaj Srbije uslovljen instrukcijama iz Rusije.

"Pošto ne postoji razlog i preduslov za razvoj sukoba i neslaganja između Ukrajine i Srbije, politički stav Beograda može biti samo zbog takvih uputstava iz Kremlja. Uverena sam da optužbe srpske strane prema ambasadoru Aleksandroviču imaju za cilj skretanje pažnje sa stalne, de-fakto, anti-ukrajinske pozicije Beograda, a koju on demonstrira u poslednje vreme", saopštila je Frizova.

Što se tiče saopštenja ministarstva spoljnih poslova Srbije o stavu ambasadora Ukrajine Oleksandra Aleksandroviča,


2. avgusta Ukrajina je poslala žalbu jer Srbija prihvata decu sa okupiranih teritorija Ukrajine i Pridnjestrovlja u okviru programa Međunarodne škole prijateljstva "Naša Srbija". Projekat aktivno podržava rusko političko rukovodstvo. Na video snimcima ovih događaja vide se kako deca iz 
okupiranih teritorija drže zastavice samoproklamovanih organizacija u svojim rukama. Nažalost, srbska vlada još uvek nije objasnila priznanje simbolike DPR-a i LNR-a.

Zvanični Beograd nije započeo procesuiranje velikog broja njenih građana koji su učestvovali u neprijateljstvima na strani okupatora - ruskih frakcija na istoku Ukrajine za tri godine.

U 2016. godini Srbija je glasala protiv rezolucije UN o zloupotrebi ljudskih prava u aneksiranom Krimu.

Ove i druge ponovljene manifestacije podrške Beograda ruskoj politici prema Ukrajini, njegovog prećutnog pristanka na okupaciju Krima i dela Donbasa, očigledni su primeri proruske politike Srbije", saopštila je Frizova. 

Saopštenje 
Oleksandra Aleksandroviča osudilo je i Ministarstvo spoljnih poslova, a predsednik Srpske radikalne stranke dr Vojislav Šešelj je rekao da "govno Oleksandra Aleksandroviča Srbija treba po hitnom postupku proterati, te time dati primer drugim ambasadorima da se ne može sa Srbijom večito na taj način".



Porošenko: Raketne snage i artiljerija treba u svakom trenutku da budu spremne  Predsednik Ukrajine Petro Porošenko posetio je vojnu kasarnu u Kijevskoj oblasti i izjavio da u slučaju potrebe raketne snage i artiljerija treba u svakom trenutku da budu spremne da se vrate na liniju razgraničenja sa Donbasom.

„Treba da stičemo veštinu brzog reagovanja i napredovanja, raspoređivanja artiljerijskih i raketnih sistema. Vas su povukli sa linije razgraničenja, ali treba da budu spremni da se vrate i stupe u borbu u svakom trenutku“, rekao je Porošenko.

Stalni predstavnik sapoproglašene Donjecke narodne republike Denis Pušilin u razgovoru sa RT prokomentarisao je izjavu predsednika Porošenka.

„Nažalost, vidimo sa jedne strane sabotažu i imitaciju realizacije Minskog sporazuma na sastancima kontakt-grupe, a sa druge pokušaje zapadnih pokrovitelja kao što je Kurt Volker da kažu da u pregovaračkom procesu nema potrebe da učestvuju DNR i LNR, između ostalog povodom povlačenja kontingenta UN, nedopustivo je i kosi se sa zdravim razumom. Sada stiže i vojna retorika od strane predsednika Ukrajine. To na, naravno, tera da mislimo o bezbednosti naših granica“, naglasio je on.    

Ranije je ukrajinski predsednik izjavio da će se 130.000 vojnika koji su u rezervi operativno vratiti u slučaju zaoštravanja situacije u Donbasu.

Prema Minskom sporazumu strane su se dogovorile da povuku teško naoružanje, uključujući artiljerijske sisteme kalibra većeg od 100 mm kako bi stvorili duž linije razgraničenja u Donbasu 30-kilometarsku zonu bezbednosti.

Moskva prekinula sporazum sa Ukrajinom o saradnji u oblasti televizije i radija  MSP Rusije je saopštio da se od 21. oktobra prekida sporazum sa Ukrajinom o saradnji u oblasti televizije i radija, navodi se na zvaničnom portalu za pravne informacije.

„Sporazum između vlada Rusije i Ukrajine o saradnji u oblasti televizije i radija koji je potpisan u Moskvi 23. oktobra 2000. godine prestao je da važi 21. oktobra 2017. godine“, navodi se u saopštenju.

U novembru 2016. godine Ukrajina je raskinula sporazum sa Vladom Rusije o saradnji u sferi televizije, radija i informacija. 

Rusija pozvala u MSP privremenog poverenika Austrije zbog neizdavanja viza novinarima sa Krima  Rusija je pozvala u MSP privremenog poverenika Austrije zbog neizdavanja viza novinarima sa Krima, saopštio je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov nakon razgovora sa generalnim sekretarom OEBS-a Tomasom Gremingerom.

On je naglasio da je Rusija razočarana što Austrija nije izdala vize novinarima sa Krima za sednicu OEBS-a u Beču na temu slobode medija.


„Iako su bili registrovani po svim pravilima OEBS-a, oni nisu dobili austrijsku vizu. Smatramo da je to greška, jer u suštini učesnici sednice će biti lišeni mogućnosti da vide sliku u svim dimenzijama. Naši predstavnici sa Krima i Sevastopolja nisu mogli da svetskoj javnosti saopšte istinu o realnoj situaciji na poluostrvu. U suštini, to je nedopustiva situacija kada su novinari koji žive na Krimu i Sevastopolju meta diskriminacije i faktički kolektivno se kažnjavaju za svoj izbor koji su napravili 2014. godine“, dodao je Lavrov.


Ranije je saopšteno da je Austrija odbila da izda vize trojici novinara sa Krima koji su nameravali da učestvuju na sednici OEBS-a. Navedeno je da su novinari sa Krima već bili akreditovani za događaj.    


Tramp: Moram da razgovaram sa Putinom o Ukrajini, Siriji i Severnoj Koreji  Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će se verovatno sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Vijetnamu na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.

„To je vrlo važno putovanje. Možda ću se sastati sa Putinom. To je veoma važno. Oni nam mogu pomoći oko Severne Koreje, Sirije. Moramo da razgovaramo o Ukrajini“, rekao je Tramp u intervjuu televiziji „Foks njuz“.

Samit lidera Azijsko-pacifične ekonomske saradnje u vijetnamskom Danangu održaće se od 6. do 11. novembra.

Ranije je savetnik šefa Bele kuće za nacionalnu bezbednost Herbert Mekmaster izjavio da pitanje sastanka Putina i Trampa još nije rešeno.

I portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov saopštio je da zasad nema konačne odluke o tom pitanju.

Zaharčenko: Minski sporazum najvažniji dokument kojim se učvršćuje naša pobeda  Format Minskih sporazuma može biti promenjen, izjavio je lider Donjecke Narodne Republike Aleksandar Zaharčenko tokom razgovora sa stanovnicima Donbasa.

On je naveo da je Minski sporazum „najvažniji dokument kojim se učvršćuje naša pobeda i potvrđuje rezolucija SB UN“.

Zaharčenko je dopustio mogućnost nove etape pregovora posle „Minska“.


„I o sudbini teritorija koje je Kijev okupirao i o principima suživota sa Ukrajinom kakva bude u tom trenutku i o mnogim drugim pitanjima“, rekao je on.

Lider DNR je obećao da će organizovati međunarodni sud za zločine na jugoistoku zemlje. Odgovornost za konflikt na istoku zemlje snose ukrajinske vlasti, smatra Zaharčenko.

On smatra da rat može da bude zaustavljen i da može da se pređe na pregovore ako „sadašnji neljudski režim padne“ i ako na čelo države dođe demokratska vlast.
 

Peskov: Sankcije SAD pružaju i pozitivan uticaj na ekonomiju zemlje 
Bez obzira na neprijatnosti koje Moskva ima od američkih sankcija, one pružaju i pozitivan uticaj na ekonomiju zemlje, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.

„Eksteritorijalnost zakona je za nas naravno nedopustiva pojava, mi smo kategorički protiv toga“, izjavio Peskov.

On je naglasio: „Mi kao i pre imamo krajnje negativan odnos prema sličnim sankcijama“.

Peskov je takođe podsetio na pozitivne efekte antiruskih sankcija za rusku ekonomiju.

„Umesto toga, hoću da vas podsetim da osim negativnih efekata, postoje i pozitivni efekti za našu ekonomiju o čemu je više puta govorio predsednika Rusije“, rekao je Peskov.

Prošle nedelje, Sjedinjene Američke Države su zabranile fizičkim i pravnim licima da od kraja januara 2018. godine obavljaju poslove sa ruskim kompanijama u energetskim projektima proizvodnje nafte.    

U odluci se takođe objašnjava da su sankcije proširene na „energetski sektor Rusije“ zbog oružanog sukoba u istočnoj Ukrajini.    

Ukrajina - iz minuta u minut -

   OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Izraelski emiter Kan izvestio je da dve zaraćene strane nisu mogle da se slože oko toga kako bi izgledao „kraj rata“


Ministar odbrane Grant Šaps izjavio je da je to razlog zašto zapadne nacije ne obaraju ruske rakete iznad Ukrajine

Premijer nije više životno ugrožen, izjavio je Tomaš Taraba


Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril prokomentarisao je zabranu ulaska patrijarha srbskog Porfirija na Kosovo i Metohiju izjavivši da je u pitanju „neprijateljski čin“.

Nauka je dokazala a istorijska praksa potvrdila da narodi koji žive isključivo od svoje prošlosti i tradicije osuđuju sebe na stagnaciju, a narodi koji zaboravljaju svoju prošlost i tradiciju...



Ostale novosti iz rubrike »