BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Mudre misli o Rusiji: Razume li Zapad zagonetnu rusku dušu?

Mudre misli o Rusiji: Razume li Zapad zagonetnu rusku dušu?
16.09.2017. god.


Vekovima su se stranci upinjali da shvate stanovnike ruskih zemalja. Raznolikost nacionalnosti i ogromne razmere zemlje doprinele su da se formira nacionalni karakter koji je vrlo teško definisati. Povrh svega, Rusi ne „igraju“ po pravilima koja važe na Zapadu i zato zapadnjaci njihovo ponašanje ponekad tumače kao iracionalno i nelogično.

1. Mark Tven, američki pisac 19. veka 

 

Mark Tven

„Amerika mnogo duguje Rusiji, ona je njen dužnik po mnogim pitanjima, i posebno za nepokolebljivo prijateljstvo u periodima naših velikih iskušenja. Sa nadom se molimo da se takvo prijateljstvo nastavi i ubuduće. Mi dobro znamo da Amerika jeste i da će biti zbog toga zahvalna Rusiji i njenom vladaru. Bilo bi ravno izdaji verovati da će ona jednoga dana izneveriti to prijateljstvo bilo kakvim namernim, nepravičnim i nepoštenim postupkom“.

(Iz pisma Marka Tvena imperatoru Aleksandru II)


2. Vinston Čerčil, ministar Velike Britanije (1940-1945; 1951-1955) 

Vinston Čerčil

„Ne mogu ja da predvidim kako će postupiti Rusija. To je zagonetka zamotana u misteriju unutar enigme, ali možda postoji ključ za njeno rešavanje. Taj ključ su ruski nacionalni interesi“.

(U radio-emisiji, oktobar 1939)


3. Šarl de Gol, predsednik Francuske (1959-1969)

 

Šarl de Gol

„Ruski narod nikada neće biti srećan ako zna da negde postoji nepravda“.


4. Bernard Šo, engleski pisac 20. veka

 

Bernard Šo

„Ja napuštam zemlju nadanja i vraćam se u zemlju očajanja <...> Pravo je mučenje vratiti se u kapitalizam. Ako ste videli bar zrnce boljševizma, onda i ne sumnjate da je kapitalizam osuđen na propast“.

(Na oproštajnoj večeri u Moskvi)


5. Oto fon Bizmark, prvi kancelar ujedinjenog nemačkog carstva (1871-1890)

 

Oto fon Bizmark

„Čak ni najuspešniji završetak rata nikada ne dovodi do raspada glavnog centra moći u Rusiji, koji se zasniva na milionima Rusa grčke [pravoslavne] vere. Čak i ako ih podelite mirovnim sporazumom, oni se brzo ponovo sjedine kao razdvojene kapi žive“.


6. Teodor Ruzvelt, 26. predsednik SAD (1901-1909)

 

Teodor Ruzvelt

„Rusiji predviđam veliku budućnost. Pa ipak, ona će morati da pretrpi velika iskušenja, a možda čak i da se suoči sa ozbiljnim potresima. Ali sve će to proći, i tada će se Rusija podići i postati bedem Evrope, možda čak i najmoćnija imperija na svetu“.


7. Bernard Montgomeri, britanski feldmaršal

 

Bernard Montgomeri

„Prvo pravilo na prvoj stranici knjige o ratu glasi: ’Ne krećite u pohod na Moskvu’. Razni ljudi su to pokušavali da učine, i Napoleon i Hitler, ali to nije dobra ideja“

(Govor u Domu lordova, 30. maj 1962)


8. Fridrih Niče, nemački filozof 19. veka

 

Fridrih Niče

„Ako na površinu izbije volja [za očuvanjem tradicije, vlasti i odgovornosti za sve prošle vekove, i za solidarnošću prošlih i budućih pokolenja], onda nastaje nešto slično Rimskoj imperiji ili Rusiji – jedinoj zemlji koja danas ima budućnost“.


9. Čarls Bolen, američki ambasador u Sovjetskom Savezu (1953-1957)

 

Čarls Bolen

„U dva slučaja se sigurno može reći da imamo posla sa lažovom: ako kaže da celu noć može piti šampanjac i ostati trezan, i ako kaže da razume Ruse“.


10. Jaša Hajfec, američki violinista ruskog porekla

 

Jaša Hajfec

„Jedan Rus je anarhista, dva Rusa su šahovska partija, tri Rusa su revolucija, a četiri su Budimpeštanski kvartet“.

Russia beyond



  • Izvor
  • Mark Tven / AP / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »