BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut - 26.07.

27.07.2017. god.

  

Interaktivna mapa bojevih dejstava i vazdušnih udara Rusije u Siriji -  Klinuti ovde ili na mapu ispod


Ruski vazdušni napadi u Siriji



  OVDE možete pogledati hronologiju događaja ruskih vazdušnih udara u Siriji po danima 



Pregled bojevih dejstava u Siriji za 26.07.



Stanje na frontu - .


Pregled političkih i drugih vesti za 26.07.



Nove sankcije SAD protiv Rusije „prkose zdravom razumu“ i izazvaće odmazdu - Moskva - Moskva će odgovoriti recipročno Sjedinjenim Državama zbog očekivanog usvajanja novih anti-ruskih sankcija, koje se u Rusiji smatraju besmislenim i destruktivnim, saopštio je zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Rjabkov.

"Ono što se dešava prkosi zdravom razumu. Autori i sponzori ovog zakona preduzimaju veoma ozbiljan korak u cilju uništavanja bilo kakvih potencijala za normalizaciju odnosa sa Rusijom ", rekao je Sergej Rjabkov, pozivajući se na akt koji je ranije usvojio Predstavnički dom SAD-a.

Predlogom zakona se traži nametanje novih ekonomskih sankcija protiv Severne Koreje, Irana i Rusije, a koji je dobio veliku podršku od strane američkih zakonodavaca.

Moskva se osuđuje za navodno mešanje na predsedničkim izborima 2016. godine, a koje tvrdnje američke strane Rusija poriče, kao i to da tvrdnja nije podržana ubedljivim dokazima.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova očekuje da će predlog zakona biti usvojen, što bi neizbežno podstaklo Moskvu na odmazdu, upozorio je Rjabkov.

"Mnogo puta smo im rekli da takve akcije neće ostati bez odgovora. Verujem da poruke i saopštenja sadašnji Vašington ne želi da sasluša, i nikog osim do samog sebe ", dodao je on.

Slične zabrinutosti izrazio je i senator Franc Klicevič, koji predsedava Odborom za odbranu i bezbednost. Rekao je da stav Vašingtona vuče svet u novi hladni rat i uporedio je nove sankcije sa ozloglašenim amandmanom Džekson-Vanik iz 1974. godine.

Taj amandman je bio usmeren protiv Sovjetskog Saveza putem ekonomskih sankcija zbog ometanja repatrijacije svojih jevrejskih građana prema Izraelu, ali je ostao na snazi i nakon što je diskriminativna politika otkazana. Ostaje na snazi već skoro četiri decenije, što narušava ekonomski rast Rusije. Mnogi u Rusiji smatraju da je zakonodavstvo posmatrano kao primer nepoštene ekonomske konkurencije Sjedinjenih Država pod izgovorom zaštite ljudskih prava.


Klincevič je rekao da će američki potez "učiniti vrlo teškim, i uopšte moguću, bilo kakvu rusko-američku saradnju u rešavanju važnih međunarodnih pitanja, uključujući borbu protiv terorizma".


Novi zakon SAD o sankcijama, koji sada treba da potpiše predsednik SAD Donald Tramp, takođe je izazvao zabrinutost u Evropi. Evropske vlade i poslovni lideri strahuju da će sankcije štetiti ključnim zajedničkim energetskim projektima sa Rusijom, te da su sankcije motivisane željom Vašingtona da preuzme evropsko tržište prirodnog gasa iz Rusije u korist američkog gasa.

Kosačov: Rusija treba da pripremi po SAD bolan odgovor za nove sankcije - Rusija treba da pripremi po SAD bolan odgovor za uvedene nove sankcije, izjavio je šef Komiteta Saveta federacije za međunarodne poslove Konstantin Kosačov.

„Prvo, bez buke. Naša zvanična reakcija treba da bude kad zakon stupi na snagu. Drugo, treba pripremiti takvu reakciju jer ona obavezno mora da usledi. Ne da bude simetrična, već bolna po Amerikance“, napisao je senator na Fejsbuku.

Po njegovim rečima, Rusija treba da gradi odnose sa ostatkom sveta. Između ostalog, treba da razmotri situaciju sa EU, sa kojom može biti uspostavljen kao „minimum privremeni mezalijans“ uzimajući u obzir da sankcije nanose štetu i njenim interesima.

Osim toga, Kosačov je naveo da je usvajanje zakona o novim sankcijama u SAD pokazalo neizbežnost degradacije saradnje.

„Sudeći po jednoobraznom glasanju o paketu sankcija Rusiji, Iranu i Severnoj Koreji u Predstavničkom domu, ne da neće biti samo proboja, već ni normalizacije. Štaviše, dalja degradacija bilateralne saradnje postaje neizbežna, iako se čini da nema više kud“, dodao je on.

Rusija potkopava napore SAD i remeti globalnu bezbednost - Pol Rajan - Predsednik Predsedničkog doma američkog Kongresa Pol Rajan pozdravio je usvajanje zakona o sankcijama Rusiji, Iranu i Severnoj Koreji i proglasio ove države „najopasnijim protivnicima SAD“.

„Raznolikost pretnji našoj nacionalnoj bezbednosti od strane Irana, Rusije i Severne Koreje se ne sme potcenjivati. Ova opasna lica na međunarodnoj areni odavno su okušala da potkopaju američke napore i remete globalnu bezbednost. Naš posao u Kongresu je — pozvati ih na odgovornost. Zakon koji smo usvojili sa ogromnom podrškom obe partije je jedan od najvećih paketa sankcija u istoriji. On steže gajtan našim najopasnijim neprijateljima kako bi Amerikanci bili bezbedni“, navodi se u saopštenju Rajana.

Predstavnički dom Kongresa SAD je usvojio sinoć zakon o sankcijama Rusiji, Iranu i Severnoj Koreji.  

Blokirana ruska rezolucija o granatiranju ambasade u Damasku - Rezolucija o granatiranju ruske ambasade u Damasku blokirana je u SB UN, navodi se u saopštenju stalnog predstavništva Rusije pri ovoj međunarodnoj organizaciji.

„Rusko stalno predstavništvo pri UN podnelo je članovima SB UN nacrt izjave za medije u kojoj se osuđuju napadi. Ona je bila zasnovana na standardnim formulacijama borbe protiv terorizma i imuniteta diplomatske misije. Nažalost, moramo da saopštimo da je jedan broj članova SB ponovo odbio da razmotri ruski projekat pod opravdanjem da ne postoje dokazi da je napad imao teroristički karakter“, navodi se u saopštenju.

Saopšteno je da su partneri iz SB UN predložili da iz nacrta izjave budu izbačene sve važne tačke, konstatovali su u stalnom Predstavništvu i ruska delegacija je smatrala da je dalji rad nad dokumentom beskoristan.

„Nažalost, bez obzira na izjave tih država da je njihov prioritet borba protiv terorizma, oni ponovo pokušavaju da zaštite one koji misle da mogu da pomognu realizaciju destruktivnih geopolitičkih planova u Siriji“, naglasili su u stalnom Predstavništvu.

Rusko predstavništvo je istaklo da su incidenti sa pokušajima granatiranja ruske ambasade postali česta pojava u poslednje vreme.

Diplomate Rusije su pozvale partnere iz SB UN da objedine napore u borbi protiv terorizma.

„Vrlo je važno hitno zaustaviti terorističku delatnost u području Džobar i u čitavoj Siriji“, navodi se u saopštenju.

Ranije je objavljeno da se 23-24. jula desio još jedan pokušaj granatiranja ruske Ambasade u Damasku. Nekoliko granata je palo pored zgrade ambasade. 

Slucki: Nove sankcije SAD potkopavaju mogućnost obnove odnosa e - Proširenje antiruskih sankcija potkopava mogućnost obnove rusko-američkih odnosa, izjavio je predsedavajući Odbora za međunarodne poslove Državne dume Rusije Leonid Slucki.

„Proširivanje ograničenja svakako podriva mogućnost obnove rusko-američkih odnosa i još više ih komplikuje u doglednoj budućnosti. Mogućnost diplomatskih manevara za razvezivanje Gordijevog čvora u rusko-američkom dijalogu smanjuje se na najmanju meru“, rekao je Slucki novinarima.

RT: Predstavnički dom SAD izglasao nove sankcije protiv Rusije - Predstavnički dom SAD je izglasao zakon o novim sankcijama protiv Rusije, a kojim se takođe obavezuje, odnosno ograničava predsednik SAD Donald Tramp da prethodno dobije dozvolu od Kongresa kako bi ukinuo ili ublažio postojeće sankcije protiv Rusije. Predlog zakona takođe uključuje ekonomske sankcije protiv Irana i Severne Koreje.

Američki zakonodavci pokušavaju kazniti Rusiju zbog brojnih pitanja, uključujući njeno navodno mešanje u predsedničke izbore u SAD-u 2016. godine, zbog podrške Vladi Sirije, navodne podrške pobunjenicima u Ukrajini, kao i zbog prisajedinjenja Krima Rusiji.


Sankcije imaju za cilj širok spektar preduzeća, organizacija i pojedinaca - uključujući ruski energetski sektor, banke, proizvođače oružja, kao i one koje su SAD optužile da su se navodno mešali u predsedničke izbore putem hakovanja i na drugi način.

Posle pritisaka američkih energetskih kompanija koje žele da posluju u Rusiji, zakon je izmenjen kako bi američkim preduzećima omogućio da rade sa ruskim preduzećima na određenim projektima nafte i gasa van Rusije, uz ograničenje da vlasništvo sankcionisanog ruskog preduzeća ili osobe nije veće od 33 odsto udela.

Usvojeni zakon će efektivno uticati na postojeće sankcije protiv Rusije, na taj način što se zahteva od administracije predsednika SAD da dobije dozvolu Kongresa pre ukidanja ili ublažavanja ekonomskih kazni protiv Moskve.

Da bi se ukinula svaka od sankcija, administracija treba da dostavi dokaze i potvrdi da su uslovi koji su uslovljeni sankcijama uklonjeni.

Uprkos izražavanju sumnje u navodno mešanje Rusije u izbore u SAD-u, Tramp namerava da potpiše zakon, izjavila je u nedelju sekretar za štampu Bele kuće Sara Sanders.

Bela kuća se suprotstavila sličnom predlogu koji je Senat prošlog mjeseca usvojio, saopštivši da bi to narušilo ovlaštenja predsednika da odredi spoljnu politiku. Međutim, velika podrška zakonodavaca za sankcije verovatno bi ugrozila potencijalni veto predsednika.

Rusija je više puta negirala bilo kakav dogovor sa Trmpovom kampanjom ili mešanjem na izborima 2016. godine.

"Ako Tramp potpiše zakon o sankcijama, on neće smiriti svoje neprijatelje - oni žele njegov opoziv. Ali, on će istovremeno naneti dvostruku štetu - odnosima sa Rusijom i Evropskom unijom", rekao je ruski senator Aleksej Puškov.

Vlasti EU pozvale su američke zakonodavce da koordinišu svoje antiruske akcije sa evropskim partnerima.

"Unilateralne mere mogu ugroziti transatlantsko jedinstvo i imati nenamerne posledice", upozorila je Evropska komisija u posebnoj izjavi u ponedeljak.

Cilj zakona je da se uvedu i individualne sankcije za ulaganje u ruske energetske projekte. Takođe se navode koraci za sprečavanje izgradnje projekta "Gasproma" - gasovoda "Severni tok 2".

"Mi smo zabrinuti zbog mera koje su razmatrane u Kongresu SAD, a koje bi mogle imati neželjene posledice, ne samo po jedinstvo transatlantske i G7 zajednice, nego i po ekonomske i energetske interese EU", istakla je Komisija EU.

Nemačka i Austrija su se posebno suprostavile sankcionim merama SAD nakon usvajanja zakona od strane američkih senatora prošlog meseca. Zajednička izjava nemačkog ministra spoljnih poslova Zigmara Gabriela i austrijskog kancelara Kristiana Kerna ukazala je na potrebu da blok od 28 članova proširi svoju mrežu snabdevanja energijom.

"Ne možemo prihvatiti pretnju ilegalnih i eksteritorijalnih sankcija protiv evropskih kompanija", rekli su oni.

"Potrošnja energije u Evropi je stvar za Evropu, a ne za Sjedinjene Države", naglasili su Kern i Gabriel.

Nove mere koje su uvele SAD tiču se prvenstveno o "prodaji američkog prirodnog gasa i okončanju snabdevanja ruskim prirodnim gasom na evropskom tržištu", dodali su zvaničnici.

Američkim zakonodavcima se obratio veliki broj američkih multinacionalnih kompanija, uključujući "Ekson mobil", "Dženeral elektrik" i "Boing", kao i "Master kard" i "Viza" - sa zabrinutošću da će "kaznene mere na kraju oštetiti njihove interese, a ne one u Kremlju".

Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut -

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »