BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Nicović stekao veće imanje od Miškovića

Nicović stekao veće imanje od Miškovića
13.07.2007. god.

Novi Sad – Nedavna privatizacija PIK „Bečeja” potvrdila je da su naši i strani  investitori za protekle tri godine, ulažući novac u obradivu zemlju, privatizovali više od dve trećine vojvođanskih oranica, po mizernim cenama – pa su mnogi kombinati, doduše sada kao privatno vlasništvo, počeli da se preprodaju po neuporedivo većim cenama. Dok najveći deo javnosti smatra da je jedini interes onih koji su kupovali zemlju bio da je jeftino kupe kako bi je skuplje prodali, kad se privatizacija završi ili kad Srbija uđe u Evropsku uniju, seljaci i stručna javnost su od početka izražavali strah od stvaranja monopolista.

– Kod nas je u međuseljačkoj prodaji najskuplja prodaja pet hiljada evra po hektaru, dok je kroz privatizaciju cena hektara svedena na 500 evra – skrenuo je pažnju uoči privatizacije većih poljoprivrednih kombinata Đorđe Bugarin, predsednik Zadružnog saveza Vojvodine. – U Evropi je cena hektara 30.000 evra, a u Holandiji oko 50.000. 

Bivši član vojvođanske vlade, zadužen za poljoprivredu, magistar Igor Kurjački godinama je javno tvrdio da će zbog pogrešne agrarne politike nestati mali zemljoradnici.

– Zalažemo se da imamo optimalnu veličinu poseda od 50 do 100 hektara, uz finansijsku pomoć onim gazdinstvima koja su ekonomski isplativa i koja mogu samostalno da rade na tržištu, a velika velika preduzeća da opteretimo većim porezom – kaže Kurjački i dodaje da je „neophodno da se primeni antimonopolski zakon kako seljaci proizvođači ne bi bili potpuno isterani iz poljoprivrede. Jer kad krupni igrači imaju njive, uljare, silose, industriju mesa, seljaci nemaju kome da prodaju svoje proizvode”.

U međuvremenu, stari strah seljaka od latifundista i mišljenje stručne javnosti da se zemlja kupuje radi dalje preprodaje prema podacima resornog ministarstva dobila je prve potvrde.   

Od 2001. godine, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, do juna ove godine  prilikom  privatizacije poljoprivrednih preduzeća  prodato je 110.000 hektara društvenog zemljišta, a 139.000 hektara državne zemlje dato je kupcima tih kombinata na korišćenje, pa su tako nove gazde preuzele oko 240.000 hektara. Međutim, ova brojka nije konačna pošto su mnoga društvena preduzeća prodavana i kroz preuzimanje akcija i kroz stečajeve na licitacijama, pa je iz društvenog u privatno vlasništvo prešlo više od 310.000 hektara.

Iako je teško raščivijati koliko je ko do sada kupio društvenih njiva, a koliko je dobio državnih hektara na korišćenje, prema podacima Agencije za privatizaciju izvesno je da su glavni igrači s početka privatizacije Miroslav Mišković, Petar Matijević i Miodrag Kostić posle privatizacije PIK „Bečeja” dobili oštru konkurenciju pošto ih je beogradski biznismen, rodom iz Kolašina, Đorđije Nicović pretekao. Posle preuzimanja „Bečeja”, najvećeg poljoprivrednog kombinata u socijalističkoj Jugoslaviji, koji je raspolagalo sa 14.500 hektara oranica i još dva poljoprivredna dobra koja je ranije kupio, prvi čovek „Irva investicija” Đorđije Nicović kontroliše i obrađuje oko 30.000 hektara. Biznismen iz Bačke Topole Mile Jerković je kupovinom šest poljoprivrednih preduzeća, među kojima su najznačajniji „Poljoprivreda” iz Sente, „Bačka” iz Sivca, „Agrobačka” iz Bača i „Jedinstvo” iz Gajdobre, tokom ove godine, pretekao Matijevića (raspolaže sa 12.000 hektara), i gazduje sa više od 16.000 hektara. Posle Miroslava Miškovića sa 25.100, on je treći agrarni velikaš. Kostić, ako se onome što je kupio doda i kompleks od 1.131 hektar koji je kupila njegova majka Roksanda, vodi mrtvu trku sa Miškovićem i raspolaže sa 22.700 hektara zemljišta.

Novosadska kompanija „Viktorija grup”, na čime je čelu Stanko Popović iz Šapca, u početku je ozbiljno krenula u kupovinu zemlje, ali je potpuno digla ruke od daljeg pazara i tri kupljena kombinata „Prigrevicu”, „Sombor” iz istoimenih mesta i „Kinđ” iz Kikinde je prodala.

Deo zemlje kupio je zrenjaninski „Dijamant” koji kontroliše hrvatski „Agrokor” Ivice Todorića. Zrenjaninski uljari, odnosno zagrebački „Agrokor”, pored više hiljada njiva u pančevačkom ataru koje su preuzeli sa beogradskim „Frikomom” obrađuju i njive „Plante” iz Futoga. Pored Zagrepčana u biznis sa zemljom u Vojvodini ušli su i drugi stranci, iako im naš ustav i zakon to ne dozvoljavaju. Investicioni fond „Baltik properiti investment” iz Irske je kupio tri kombinata sa više od 10.000 hektara zemlje. Oni su preko somborske „Panonije” postali većinski vlasnici PIK „Vojvodine” iz Bačkog Brestovca, „Feketića” iz istoimenog mesta i „Sombora” iz Sombora. Ovo potonje preduzeće je prešlo u „Agrokorovo” vlasništvo preko berzanskog galimatijasa. Prvo je „Somborom” gazdovao klaničar Milenko Gačić, vlasnik „Big bula” iz Bačinaca, pa potom „Viktorija grup” – a na kraju su stigli Irci.



  • Izvor
  • politika.co.yu
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Brisel govori o slobodi govora, ali je ne podržava, izjavio je predsednik Donjeg doma ruskog parlamenta

SAD i njihovi saveznici se plaše da će Moskva izgubiti rat, izjavio je ukrajinski lider


„Akutna faza vojno-političke konfrontacije sa Zapadom je u punom jeku“, izjavio je ministar spoljnih poslova Moskve

Specijalni izaslanik Rusije u Kabulu izjavio je da Nju Delhi i Moskva imaju slične pristupe avganistanskoj krizi



Ostale novosti iz rubrike »