BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

„Išli smo u Irak da svrgnemo Sadama, a ne donosemo demokratiju“ - Kondoliza Rajs

„Išli smo u Irak da svrgnemo Sadama, a ne donosemo demokratiju“ - Kondoliza Rajs
12.05.2017. god.


Izvor:
Vostok, RT

"Primarni cilj SAD tokom invazije na Irak 2003. godine nije bio uvođenje demokratije na Bliski Istok, nego svrgavanje Sadama Huseina, koji je bio pretnja u regionu", rekla je bivši državni sekretar za vreme predsednika Džordža Buša, Kondoliza Rajs.

"Mi nismo išli u Irak da bi uveli demokratiju", rekla je Kondoliza Rajs na sastanku u Institutu Brukings u četvrtak, naglašavajući da je cilj bio samo da se eliminiše bezbednosni izazov.

"Otišli smo u Irak da svrgnemo Sadama Huseina, za kojeg smo mislili da stvara oružje za masovno uništenje, i za kojeg smo znali da je bio pretnja u regionu. To je bio bezbednosni problem. "

Uvođenje demokratije u Avganistan uklanjanjem radikalnih talibanana takođe nije bio američki cilj.

"Zbacio smo Talibanie jer su bili utočište Al-Kaidi posle 11. septembra", rekla je Rajsova.

"Kada smo to uradili, bile su posebne odluka o tome da li ili ne, da se založimo za post-Sadamovu ili post-talibansku eru, da li da damo šansu demokratiji ili ne. I mi smo u stvari raspravljali da li to treba da bude slučaj. Na kraju, osećali smo, posebno na Bliskom istoku, da mi smo uradili dosta na podršci autoritatirnim režimima da budu stabilni, a zatim smo ih gledati na kraju nestabilne ", dodala je ona.

Rajsova, koja je bila savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Džordža Buša od 2001. do 2005. godine, negirala je da su Sjedinjene Države bile spremne da koriste svoju vojnu moć da bi nametnule demokratiju u Iraku 2003. godine ili u Avganistanu 2001. godine.

"Nikada to ne bih rekla predsedniku Bušu:" upotrebi vojnu silu da bi uveli demokratiju u Irak i Avganistan", dodala je ona.

To nije prvi put da Rajsova potvrđuje da je glavni cilj Vašingtona u Iraku bio da se eliminiše Sadam Husein, sa oznakom kao "rak na Bliskom istoku."

"Mi nismo išli u Irak da bi uvodili demokratiju Iračanima", rekla je Rajsova takođe 2011. godine.

U 2003. godini, predsednik Buš je odobrio američku invaziju na Irak, tvrdeći da Sadam Husein poseduje oružje za masovno uništenje, kao i to da je povezan sa napdima na SAD u septembru 2001. godine.

Ni jedan od tih izgovora se nije ispostavio kao istina.

U svojoj nedavno izdatoj knjizi, "Izveštavanje predsednika: Ispitivanje Sadama Huseina", bivši oficir Cije Džonj Nikon, koji je ispitivao Huseina 2003. godine, tvrdi da "Islamska Država" nije mogla nastati pod njegovom vlašću.


"Malo je verovatno da bi grupa poput ISILa bila u mogućnosti da bude uspešna pod represivnim režimom Sadama Huseina", rekao je Nikson.


On je takođe istakao da je Sadam smatrao da islamističke ekstremističke grupe u Iraku predstavljaju najveću pretnju po njegovu vladavinu, te da je davao sve od sebe da iskoreni takve pretnje.



  • Izvor
  • © Reuters/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti


Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik

Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto


Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...

Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Ostale novosti iz rubrike »