BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Sergej Koroljov: Glavna dostignuća čoveka koji je poslao Gagarina u kosmos

Sergej Koroljov: Glavna dostignuća čoveka koji je poslao Gagarina u kosmos
28.04.2017. god.


Svetska kosmonautika još uvek razvija ideje Sergeja Koroljeva, a sovjetska kosmička dostignuća bi bez njega bila nezamisliva.

1) Pilot i konstruktor

Govoreći savremenim jezikom, Koroljev je bio vunderkind. On je prve svoje uspešne projekte ostvario još u đačkom dobu. Sa 17 godina je predstavio projekat aviona bez motora, a kasnije, na fakultetu (Koroljov je 1926. godine iz Kijeva premešten u čuvenu Moskovsku višu tehničku školu „Bauman“), projektovao je prvu jedrilicu u Sovjetskom Savezu namenjenu akrobatskom letenju, između ostalog i izvođenju „mrtve petlje“, što je uspešno demonstrirao sovjetski as Vasilij Stepančonok. Sam Koroljov je završio pilotski kurs ali zbog bolesti nije mogao lično da izvede tu figuru.

2) Ciolkovski i raketna tehnika

Bio je dovoljan jedan susret sa tvorcem teorijske kosmonautike Konstantinom Ciolkovskim u njegovoj kući u Kalugi, da se Koroljovljeva interesovanja preorijentišu na reaktivno kretanje. On je tokom 1930-ih zajedno sa istomišljenicima osnovao Grupu za proučavanje reaktivnog kretanja, koja je zatim prerasla u Reaktivni naučnoistraživački institut.

Do 1938. godine uz učešće Sergeja Koroljova i u velikoj meri pod njegovim rukovodstvom napravljene su prve sovjetske balističke rakete na tečno gorivo i krstareće rakete (protivvazdušne i velkog dometa), razrađeni su projekti strateških raketa, avionskih raketa i protivvazdušnih raketa na čvrsto gorivo. Koroljev je 27. juna 1938. godine optužen za sabotažu i uhapšen.

3) Bombarderi u zatvorskim projektantskim biroima

Koroljov je osuđen na 10 godina robije i upućen je u kazneno-popravne logore na Kolimu i u Vladivostok, ali je u leto 1940. godine ponovo izveden pred sud (ovoga puta je dobio 8 godina zatvora) i ostavljen je u Moskvi, u specijalnom zatvoru Narodnog komesarijata unutrašnjih poslova CKB-29. Tu se pridružio grupi na čijem čelu su bila četvorica glavnih konstruktora, koji su takođe bili osuđeni. Među njima je bio i Andrej Tupoljev, čuveni konstruktor aviona i bivši naučni rukovodilac Sergeja Koroljova u Baumanskom učilištu. Upravo u zatvoru CKB-29 napravljen je najbolji (po tehničkim karakteristikama) sovjetski bombarder Tu-2 i bombarder za obrušavanje Pe-2, koji je zatim proizveden u najvećem broju primeraka. Koroljov je zatim 1942. godine premešten u Kazanj, gde je nastavio rad na raketnim motorima.

4) Balističke rakete

Nakon dve godine Koroljov je po ličnoj Staljinovoj naredbi oslobođen pre roka, a presuda mu je anulirana (ali je rehabilitovan tek 1957. godine). On je 1946. imenovan za glavnog konstruktora Posebnog konstruktorskog biroa 1 u podmoskovskom gradu Kalinjingradu (sada se on zove Koroljov). Glavni zadatak biroa je bio da napravi ekvivalent nemačke rakete Fau-2, a s obzirom da su svi crteži bili izgubljeni sve je trebalo ponovo proračunati.

Raketa R-1 prvi put je testirana 1948. godine, ali se može reći da je Koroljov istovremeno radio na nekoliko generacija raketa. Rad na raketi R-5 je završen 1954. godine. Bila je to prva balistička raketa sa nuklearnom bojevom glavom, a dve godine kasnije u Koroljovljevom konstruktorskom birou napravljena je prva interkontinentalna dvostepena balistička raketa R-7, koja je mogla da dostavi nuklearnu bojevu glavu na bilo koju tačku na planeti. Ta raketa je otvorila perspektivu osvajanja kosmosa. Ona je postala osnova za sve rakete-nosače koje danas postoje.

5) Prvi satelit

Još pre testiranja rakete R-7 grupa konstruktora iz Koroljovljevog biroa predložila je da se u orbitu izbaci veštački satelit Zemlje. Vlasti su odobrile taj predlog. Na bazi bojeve rakete Koroljov je osmislio sistem trostepenih i četvorostepenih raketa-nosača. Prvi veštački satelit Zemlje koji je nosio naziv „Sputnjik-1“ izbačen je u orbitu 4. oktobra 1957. godine. Dve godine kasnije, automatska stanica „Luna-2“ bila je prvi rukotvoreni objekat koji je preleteo od Zemlje do Meseca i na njegovu površinu odneo zastavicu SSSR-a.

6) Prvi kosmički letovi


Koroljov je imao neiscrpnu energiju. Tokom prve polovine 1960-ih pod njegovim rukovodstvom su napravljeni krupni koraci u osvajanju kosmosa. Jurij Gagarin je prvi čovek koji je leteo u kosmos. Bilo je to 12. aprila 1961. godine, a već 1962. godine zajedno su poleteli kosmički brodovi „Vostok-3“ i „Vostok-4“, da bi 1963. godine u kosmos poletela i prva žena, Valentina Tereškova (posle toga su SSSR i Rusija poslali u kosmos još tri žene). Novi brod „Voshod“ poleteo je 1964. godine, i to je bio prvi kosmički brod sa tročlanom posadom. I najzad, 18. marta 1965. godine Aleksej Leonov je prvi izašao u otvoreni kosmos.

7) Projekti orbitalne stanice i iskrcavanje na Mesec

Možda bi u nekim drugim okolnostima Aleksej Leonov bio prvi sovjetski kosmonaut koji se iskrcao na Mesec (takva je bila njegova uloga u programu pilotiranog leta na Mesec), ali je taj projekat tekao sporo zato što nije postojalo jedinstveno rukovodstvo. Koroljov je umro 1966. godine, a Brežnjev je nekoliko godina kasnije zatvorio taj program. U poslednjim godinama života Koroljov je razmišljao i o stvaranju orbitalne stanice u kojoj bi kosmonauti mogli duže da borave i da rade bez skafandera. Novi korak na tom putu je bilo konstruisanje novog broda „Sojuz“ u kome je bila predviđena i kabina za svakodnevni boravak. Nažalost, Koroljov nije doživeo prvo lansiranje ovog kosmičkog broda 1967. godine.

Jekaterina Alejeva,
Ruska reč



  • Izvor
  • Jurij Gagarin i Sergej Koroljov, 05. februar 1961. Ilustracija: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Struktura će biti uništena do kraja godine, nagovestio je izaslanik Kijeva u Ujedinjenim nacijama


Mađarska je obećala da će se suprotstaviti petogodišnjoj strategiji finansiranja Ukrajine koju je upravo predložio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

Jevrejska država je navodno izjavila da će kazniti Palestinu ako sud bude gonio njene lidere


Neki saveznici su skeptični prema prihvatanju Ukrajine usred oružanog sukoba, izjavio je predsednik


Dmitrij Peskov je istakao da je stav Rusije o mirovnim pregovorima dobro poznat


Ostale novosti iz rubrike »