BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Zaključci minhenske konferencije

Zaključci minhenske konferencije
20.02.2017. god.


Izuzetno napetom raspravom oko situacije u Siriji završena je trodnevna Minhenska konferencija o bezbednosti na kojoj je očigledno postalo da učesnici žele učešće Rusije u procesu pronalaska rešenja za sirijsku krizu.

Istovremeno, tačni parametri učešća Moskve ne mogu biti definisani bez stabilizacije režima prekida vatre u zemlji, ali i konkretne pozicije nove američke administracije kada je reč o sirijskoj strategiji.

U raspravi su učestvovali specijalni izaslanik UN za Siriju Stafan de Mistura, specijalni predstavnik SAD u koaliciji za borbu protiv DAEŠ-a Bret Makgurk, šef Nacionalne koalicije sirijskih revolucionarnih i opozicionih snaga Anas el Abda i šef međunarodnog komiteta Saveta federacije Rusije Konstantin Kosačov.

De Mistura je ukazao na to da je neophodno uvesti potpuno primirje za vreme pregovora kako bi oni bili što delotvorniji.

„Ukoliko budemo postigli potpuno primirje, propraćeno isporukom humanitarne pomoći, to će doprineti postizanju boljih rezultata na ženevskim pregovorima“, rekao je on.

O potrebi da se uspostavi primirje govorio je i američki predstavnik Makgurk, koji je istakao da u režimu prekida vatre vidi šansu da se sirijski proces dovede do kraja.

O namerama da se konstruktivno razgovara u Ženevi govorio je i predstavnik opozicije Anas el Abda, koji je rekao da će se opozicija obavezati na prelazak na političko rešenje, koje će staviti tačku na sirijski konflikt.

„Jedna stvar koja mi sad nedostaje jeste objašnjenje američke strategije, kako bih napravio ravnotežu i uporedio sa ostalim strategijama“, rekao je De Mistura.

Prema njegovim rečima, stav Amerikanaca je drugi po važnosti faktor kako bi se prešlo na pronalazak političkog rešenja u zemlji.

Ipak, Makgurk kaže da SAD ne vide jednostavno rešenje za Siriju. „Nemoguće je pronaći rešenje za Siriju za samo nekoliko dana, iako ta vest može mnoge da razočara“, dodao je on.

O tome da pregovori u Astani, koje su inicirali Rusija, Iran i Turska, ne predstavljaju alternativu ženevskom procesu govorili su praktično svi učesnici diskusije.

„Mi nikada nismo smatrali Astanu alternativom Ženevi“, rekao je Kosačov, dok je De Mistura dodao da su pregovori u Astani daleko perspektivniji nego bilo koje druge mirovne inicijative.

Druga runda pregovora u Astani održana je 15. i 16. februara, kada je dogovoreno da se oformi operativna grupa za praćenje primirja u Siriji uz učešće Rusije, Irana i Turske.

„Podržali smo proces u Astani jer se on ticao određene teme, a to je pre svega uspostavljanje i praćenje primirja, kao i mere za uspostavljanje međusobnog poverenja i dopremanja humanitarne pomoći“, rekao je on.

Američki predstavnik Makgurk se, međutim, osvrnuo i na pitanje saradnje Rusije, Turske i Irana rekavši da je ona izuzetno važna, jer te zemlje predstavljaju najvažnije faktore u regionu.

Makgurk je priznao da Moskva nastoji da se u Siriji postigne deeskalacija sukoba, iako su SAD i dalje skeptične kada je u pitanju ruski uticaj.

„Mi priznajemo da je Rusija pokušala da realizuje određene stvari kada je reč o deeskalaciji sukoba. Međutim, ukoliko SAD pokušaju da uspostave saradnju sa Rusijom o Siriji, pojaviće se nova pitanja oko toga kakve mogućnosti će imati Rusija da utiče na samu situaciju“, rekao je američki predstavnik.

Makgurk je takođe istakao da SAD imaju iskustva kada je reč o saradnji sa Moskvom na pitanju sirijske krize, između ostalog zahvaljujući čitavoj seriji pregovora između bivšeg američkog državnog sekretara Džona Kerija i ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova, kada je bilo dogovoreno primirje, koje je potom propalo.

„Amerika i Rusija su bile garanti primirja, međutim ispostavilo se da su obe zemlje bile uvučene u igru regionalnih sila“, prokomentarisao je on iako nije precizirao kako bi to moglo da se izbegne u budućnosti.

Čitajte više na Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

U oblasti korporativne ishrane, aplikacija Ordera pretstavlja inovativno rješenje u zadovoljavanju potreba zaposlenih. Sa modulima kao što su Topli obrok, Ketering, Restorani, Onlajn Šop, Ordera nudi velike mogućnosti za...


Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Ostale novosti iz rubrike »