BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Evropljani ne žele sukob sa Rusijom

Evropljani ne žele sukob sa Rusijom
11.06.2015. god.


Agresivna antiruska retorika vojnih i političkih predstavnika NATO-a povodom Ukrajine ne daje očekivane rezultate.

Rezultati istraživanja su razočaravajući za zagovornike NATO intervencije u Ukrajini. Veliki broj Evropljana se protivi uplitanju vojnog saveza, pokazala je anketa Pju istraživačkog centra iz Vašingtona, sprovedena u deset zemalja, uključujući Rusiju i Ukrajinu.

Pitanje je tendenciozno formulisano — Da li biste bili za vojnu intervenciju u slučaju da Rusija napadne jednu od saveznica NATO-a. Ukrajina nije članica NATO-a, ali je o njoj bilo reči. Velika većina Amerikanaca, 62 odsto, smatra da ona treba da uđe u vojni savez, za razliku od 36 odsto Nemaca. Anketa američkog centra za statistička istraživanja globalnih političkih trendova pokazuje, međutim, da agresivna antiruska retorika vojnih i političkih predstavnika NATO-a povodom Ukrajine ne daje očekivane rezultate u Evropi.

Dok bi više od polovine Amerikanaca i Kanađana podržalo slanje trupa u slučaju napada na „saveznike“, Evropljani se tome protive. To ne znači da su većinom protiv vojnog saveza, koji se i dalje posmatra kao evropska odbrambena sila, ali ne žele da njihove zemlje ratuju u Ukrajini

Tako se izjasnila polovina anketiranih u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji, nekim od ključnih članica NATO-a. Ogromna većina Nemaca (71 odsto) ne smatra da je Moskva kriva za krizu u Ukrajini. Podrška vojnom savezu je u ovoj zemlji pala na 55 odsto, naspram 73 odsto 2009. godine.

O nezainteresovanosti javnog mnjenja za suprotstavljanje Rusiji govorio je i Ivo Dalder, bivši američki ambasador u NATO-u.

„(Vojni) savez će morati da uloži ozbiljne napore kako bi ubedio javnost u neophodnost da se pripremi, spreči i, ukoliko je potrebno, odgovori na ruski napad“.

Ishod modernih ratova zavisi od toga da li imate podršku javnog mnjenja. Ukoliko ubedite javno mnjenje da je Rusija agresor u Ukrajini i da je treba kazniti, to otvara put bombarderima NATO-a, koji svakodnevno uvežbavaju borbenu gotovost na granicama sa Rusijom.

Sjedinjene Američke Države se najviše oslanjaju na nove članice saveza, Poljsku i baltičke zemlje, koje podstiču tenzije sa Rusijom i služe kao alibi za agresivnu politiku NATO-a. Čak 70 odsto Poljaka vidi Rusiju kao glavnu vojnu pretnju, dok u to veruje 38 odsto Nemaca.

Nemci iz istočnog dela zemlje dvostruko više veruju Vladimiru Putinu od svojih sunarodnika na zapadu. Anketa je pokazala da sankcije prema Moskvi, kao strategija za slabljenje ruskog predsednika, ne daju rezultate. Čak 88 odsto Rusa podržava njegovu spoljnu politiku, što je najveća popularnost Putina unutar zemlje koju je zabeležio američki centar za statistička istraživanja otkad je počeo sa radom 2003. godine.

Većina Rusa nije zadovoljna ekonomskim stanjem u zemlji, ali za to ne krivi Putina, već Zapad i njegovu politiku kažnjavanja.


  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »