BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Razorna moć revolucije: Moskovski kremlj na nišanu boljševika

29.10.2017. god.


U Moskvi je boljševički ustanak odneo mnoge živote, a utvrđeni kompleks pored crkve Vasilija Blaženog bio je izložen snažnoj atriljerijskoj vatri. Povodom 100-godišnjice Oktobarske revolucije objavljena je knjiga posvećena napadu na Kremlj.

Boljševički ustanak u Petrogradu 25. oktobra odigrao se relativno brzo i bez velikih žrtava, što se ne može reći za situaciju u Moskvi.

 

Crkva svetog Konstantina i Jelene i Beklemiševska kula posle artiljerijskog napada na Moskovski kremlj, 5-16. novembar 1917.

Borbe su trajale nekoliko dana. Poginulo je na stotine ljudi. Tadašnje događaje u sadašnjem glavnom gradu mnogi tretiraju kao početak Građanskog rata u Rusiji. Kremlj, kao centar starog grada, bio je svedok najgoreg mogućeg razvoja situacije.

Rupa u centralnom zidu Uspenskog hrama posle artiljerijskog napada na Moskovski kremlj. Spoljni zid. 5-7. novembar, 1917.

Kada je vest o ustanku u Petrogradu (danas Sankt Peterburg) i svrgavanje Privremene vlade stigla do Moskve, boljševičke trupe su već dobile naređenje da zauzmu Kremlj. To je i učinjeno 26. oktobra. Boljševici nisu naišli na otpor.

Rupe u centralnom zidu Uspenskog hrama posle napada na Moskovski kremlj. Pogled sa kule. 5-7. novembar 1917.

U međuvremenu su se protivnici boljševika okupili na miting u gradu. Oružana sila na koju su se oni uglavnom oslanjali bili su kadeti i pitomci vojnih učilišta.

Čudov manastir posle napada na Moskovski kremlj. Muzej Moskovskog kremlja. 5-7. novembar 1917.

Kadeti su prodrli u Kremlj iskoristivši činjenicu da revolucionari nisu imali dobru vezu sa rukovodstvom. Oni su rekli da su trupe lojalne Privremenoj vladi pobedile boljševike i zauzele ceo grad.

Oštećenja na spoljnoj fasadi Nikolajevske kule posle artiljerijskog napada na Moskovski kremlj. Pogled sa Crvenog trga. Novembar-decembar 1917.

Revolucionari su predali oružje posle čega su pitomci vojnih škola mnoge streljali (prema procenama od 50 do 300 ljudi), a ostale uhapsili.

Unutrašnjost Uspenskog hrama posle artiljerijskog napada na Moskovski kremlj. Carske dveri. 5-7. novembar 1917.

Od 28. oktobra su Kremlj kontrolisale antiboljševičke snage. Boljševici, međutim, nisu klonuli duhom i već sledećeg dana su se upustili u žestoke sukobe – otvorili su artiljerijsku vatru na pojedine moskovske četvrti, uključujući i Kremlj.

Mitropolitske odaje u Čudovom manastiru posle artiljerijskog napada na Moskovski kremlj. Oštećenja na spoljnom prozoru. 5-16. novembar 1917.

Snage lojalne Privremenoj vladi očekivale su pojačanje. U Moskvi ih je bilo daleko manje nego odreda revolucionara, i zaista su dobijali izvesnu pomoć sve dok nije propao pokušaj premijera Aleksandra Kerenskog da ponovo zauzme Petrograd.

Unutrašnjost hrama Dvanaestorice apostola posle artiljerijskog napada na Moskovski kremlj. Oltar. 5-16. novembar 1917.

Artiljerijska paljba je trajala nekoliko dana, a posebno je bila intenzivna 2. novembra. Antiboljševičke snage su trpele gubitke. Boljševici su se složili da ih puste ukoliko ovi predaju oružje. Održali su reč, tako da su pitomci vojnih škola napustili Kremlj. Uskoro su boljševici preuzeli kontrolu u celom gradu.

Patrijaršijska riznica posle artiljerijskog napada na Moskovski kremlj. Soba broj 3. 14. novembar 1917.

Nekoliko hramova i manastira Moskovskog kremlja bilo je ozbiljno oštećeno, kao i kremaljske kule i zidine. Kada je upravo imenovani boljševički ministar obrazovanja Anatolij Lunačarski saznao za ovu štetu podneo je ostavku. Međutim, posle Lenjinove intervencije poništio je svoju odluku.

Razbijeno staklo u kome se nalazilo Mstislavovo jevanđelje u Patrijaršijskoj riznici. 14. novembar 1917.

U ovim krvavim događajima Ruska pravoslavna crkva je pozvala obe strane da prekinu krvoproliće. Posle sukoba je crkva izdala ovakvo saopštenje: „Ruska artiljerijska oruđa su otvorila vatru na najveću svetinju Rusije – na Moskovski kremlj“. Crkva je procenila štetu načinjenu Kremlju i podnela specijalan izveštaj o tome.

Aleksej Timofejčev,
Russia beyond



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Postoji (li) nada da će u Ujedinjenim nacijama, uz zajedničke i koordinirane napore Srbije, Rusije i Kine, svetska većina stati na stranu Srbije i sprečiti usvajanje rezolucije o Srebrenici...


Uprkos ogromnoj vojnoj pomoći čitavog Zapada, već je svima jasno da je pobeda Rusije na ukrajinskom frontu neminovna i da će uslediti uskoro. I upravo je to i vreme...

EU i SAD guše Srbiju jer veruju da je previše slična Rusiji


Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...

Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...


Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Ostale novosti iz rubrike »