Prvih ljudi se ukrštali sa hominidom koji još uvek nije poznat nauci
Naučnici iz Grčke i SAD pratili su evoluciju gena kodiranog u jednom od proteina u ljudskoj pljuvački i došli do zaključka da je njegova pojava u genomu rezultat ukrštanja prvih ljudi sa hominidom koji još uvek nije poznat nauci.
Ljudska pljuvačka sadrži niz bioloških materija: enzime za varenje hrane, baktericidna jedinjenja kao i glikoprotein mucin, koji joj daje karakterističnu strukturu nalik na gel. U sastavu mucina nalazi se i belančevina MUC7 kodirana istoimenim genom. Ona odavno privlači pažnju naučnika i genetičara.
Kako su pokazale prethodne studije, gen MUC7 nosi nekoliko ponovljenih ključnih genetskih instrukcija — takozvani tandem ponavljanja. Pri tome se, kod različitih predstavnika primata, njihov broj razlikuje: kod majmuna je to 11-12, a kod ljudi 5-6. Pretpostavlja se da je verzija ljudskog gena MUC7 sa pet ponavljanja glavni uzrok zaštite od astme.
U najnovijem radu, kako bi u potpunosti istražili sve fiziološke funkcije proteina MUC7 i njegovo evolutivno poreklo, genetičari su analizirali čak 251 genom. Oni su nasumično odabrani među predstavnicima moderne evropske, afričke i azijske populacije, ali genetičari nisu potvrdili raniju pretpostavku o vezi jedne od varijanti ovog gena sa otpornošću na astmu. Istraživanje je pokazalo da su strukturne varijacije gena snažno uticale na kompoziciju i količinu bakterija koje žive u ustima. Protein MUC7 je povećavao sposobnost pljuvačke da veže mikrobe i doprinosi neutralizaciji opasnih bakterija.
Međutim, osim ovoga, naučnici su otkrili da struktura ovog gena kod ljudi koji žive u subsaharskoj Africi ima veoma karakteristične osobine. Čak i geni neandertalaca imaju više sličnosti sa ovim genom kod većine ljudi.
Ova činjenica je dovela do toga da genetičari tvrde kako su se drevni preci Afrikanaca koji žive u Subsaharsoj Africi ukrštali sa, u nauci, i danas nepoznatom vrstom hominida. Naučnici su ih nazvali „avetinjskom“ vrstom drevnih hominida.
Kako je pokazala analiza mutacija gena, upliv „stranog“ genetskog materijala u ljudski genom kao rezultat ukrštanja sa „avetinjskom“ vrstom desio se pre 150.000 godina. U ovom slučaju, evolutivni put ove dve vrste, čoveka i nepoznatog hominida, razdvojio se pre 1,5-2 miliona godina.
Istraživanje je objavljeno u časopisu „Molekularna biologija i evolucija“.
Prethodna istraživanja su pokazala da su se ljudi ukrstili sa nenadertalcima nekoliko desetina hiljada godina ranije nego što se mislilo.
- Izvor
- Ilustracija: izismile.com / vostok.rs
- Povezane teme
- čovečanstvo
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međutim, kosmička pitanja i napori da se neutrališu pretnje koje se mogu pojaviti u svemirskoj sferi treba stalno da budu u centru pažnje vlade, istakao je ruski predsednik.
Lekari širom sveta redom upozoravaju na novu opasnu pandemiju. Ne, nije u pitanju nova varijanta koronavirusa (iako su respiratorni viusi i dalje veliki problem u mnogim Azijskim zemljama). Ovog...
Vodonik je postao ključna reč u razgovorima o budućnosti transporta i smanjenju emisije štetnih gasova. Vozila na vodonik predstavljaju jedan od najvažnijih koraka ka održivoj i ekološki prihvatljivijoj mobilnosti...
Međunarodna svemirska stanica (ISS) predstavlja jedno od najvećih dostignuća ljudske tehnologije i saradnje na međunarodnom nivou. Ova laboratorija u orbiti Zemlje, smeštena u svemiru već više od dve decenije,...
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.