BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: Svetska banka predviđa oštar pad ukrajinske ekonomije

RT: Svetska banka predviđa oštar pad ukrajinske ekonomije
11.04.2022. god.

Svetska banka je preduzela mere radi ekonomskog kraha izazvanog sukobom između Rusije i Ukrajine, predviđajući dvocifreni pad BDP-a u dve zemlje i recesiju u susednim Belorusiji i Moldaviji.

Ukrajina će biti najteže pogođena, jer će se njena ekonomija smanjiti za 45,1 odsto u ovoj godini, saopštila je banka povezana sa UN u svojoj ažuriranoj prognozi za region. Rusija, koja je pogođena ekonomskim sankcijama bez presedana od strane SAD-a i njihovih zapadnih saveznika, doživeće pad BDP-a za 11,2 odsto.

Banka sa sedištem u Vašingtonu saopštila je da će neke zemlje u regionu biti prinuđene da potraže spoljnu pomoć kako bi izbegle neplaćanje svojih tekućih dugova. Tržišta u razvoju u Evropi i centralnoj Aziji će pretrpeti ekonomsku kontrakciju od 4,1% ove godine, navodi se u saopštenju, preokrenuvši svoju pretkonfliktnu prognozu rasta BDP-a u proseku od 3%.

„Rat ima razoran uticaj na ljudske živote i izaziva ekonomsku destrukciju u obe zemlje“, saopštila je Svetska banka. Predviđeni su „značajni ekonomski gubitci u regionu Evrope i centralne Azije i ostatka sveta“.

Dva neposredna suseda Ukrajine, Kirgistan i Tadžikistan će kliznuti u recesiju ove godine kako se ekonomski efekti krize preliju, saopštila je Banka. Procenjena ekonomska kontrakcija u regionu bila bi dvostruko veća od pada BDP-a koji je bio 2020. godine, kada je pandemija koronavirusa poremetila poslovnu aktivnost.

Efekti antiruskih sankcija će se proširiti na globalnu ekonomiju i posebno će pogoditi bivše sovjetske republike jer je trgovina poremećena, prema revidiranoj prognozi.

„Uticaji rata prolaze snažno kroz trgovinske, finansijske i migracione veze u regionu, što rezultira značajnom ekonomskom štetom za susedne zemlje“, saopštila je banka.

Banka je takođe dala „lošiji scenario“ u kojem bi se sukob odužio, sa još sankcija, a cene roba bi dodatno porasle. U tom slučaju bi ruski BDP opao za oko 20 odsto, dok bi ukrajinski pao za 75 odsto, navodi se u izveštaju.

Banka je prošlog meseca najavila više od 925 miliona dolara dodatnog finansiranja za Ukrajinu kako bi pomogla u pružanju humanitarne pomoći. U petak je upozorila na globalnu krizu sa hranom jer desetine zemalja uvode ograničenja na izvoz kako bi sačuvale svoje zalihe.
 

Moskva je krajem februara pokrenula vojnu operaciju velikih razmera u Ukrajini nakon sedmogodišnjeg sukoba u Donbasu i zbog neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma o prekidu vatre iz Minska. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske bili  su osmišljeni da regulišu status otcepljenih regiona unutar ukrajinske države, ali nikada nisu realizovani.

Rusija sada zahteva da Kijev prizna ruski suverenitet nad Krimom i Lugansku i Donjecku Narodnu Republiku, te da se zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće ući u NATO. Takođe, Rusija je saopštila da je cilj operacije zaštita stanovništva, kao i demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine.

Izvor: RT


Poštovani čitaoci, na našem Telegram kanalu možete pratiti sve vesti o specijalnoj operaciji Oružanih snaga Ruske Federacije u Ukrajini, kao i o dešavanjima u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Takođe, možete pogledati video snimke, karte i fotografije koje stalno pristižu.

Naš Telegram kanal - https://t.me/vostokvesti



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © Pavlo Gonchar/SOPA Images/LightRocket via Getty Images / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Dmitrij Peskov je istakao da je stav Rusije o mirovnim pregovorima dobro poznat

Moskva smatra da je izliv nasilja bio namerni pokušaj da se terorišu ljudi u gradu na kom se govori ruski kako bi se pokorili vladi nakon puča i njenoj...


Ukrajinske formacije pojačavaju intenzitet raketnih napada na Krim. Za nedelju i po izvršeni su napadi na Džankoj i rt Tarhankut, a večeras - na Simferopolj i ponovo na Džankoj....

Zapadni svet je napustio klasični liberalizam u korist nove verzije definisane vladavinom manjina i „budnosti”, objasnio je ruski filozof



Ostale novosti iz rubrike »