BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: Zelenski potvrdio da mu je lider jedne zemlje EU tražio dokaze da navodni masakr u Buči nije insceniran

RT: Zelenski potvrdio da mu je lider jedne zemlje EU tražio dokaze da navodni masakr u Buči nije insceniran
09.04.2022. god.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski je otkrio da je lider jedne zemlje članice EU doveo u pitanje verziju događaja u Kijevu oko ubistava u Buči, tražeći dokaz da zločini nisu inscenirani.

Govoreći za nemački list "Bild", Zelenski je naveo kako je vodeći političar EU od njega tražio dokaze koji dokazuju da navodni masakr u Buči nije insceniran. Ova primedba je usledila nakon što ga je novinar "Bilda" pitao šta je najgore što je čuo poslednjih dana, te da li je to bio šef jedne države EU, na šta je Zelenski odgovorio potvrdno, odbijajući da ga imenuje.

Ukrajina tvrdi da su ruske trupe počinile zločine nad civilima u gradu Buča severozapadno od Kijeva pre nego što su se prošle nedelje povukle. Rusija je odbacila optužbe i navodi da je Kijev manipulisao dokazima u onome što naziva „provokacijom“.

Komentarišući podršku Berlina Kijevu, ukrajinski predsednik se požalio na očigledan nedostatak entuzijazma Nemačke za oštrije sankcije Rusiji.

„Neke zemlje, a među njima je i Nemačka, su protiv embarga na naftu i gas“, rekao je Zelenski, dodajući, međutim, da je zadovoljan što peta runda sankcija EU „sadrži embargo na ugalj i drvo“. On je takođe optužio Berlin da je preterano oprezan u podršci Kijevu, odbijajući da neko vreme obezbedi oružje i što naglašava da Ukrajina neće postati članica NATO. Ali, prema Zelenskom, „nemačka retorika se promenila“ tokom vremena, uprkos tome što je zemlja „konzervativna i hladna“.

Upitan da li je spreman da sedne sa ruskim predsednikom
Vladimirom Putinom i razgovora, rekao je Zelenski, „danas Ukrajina nema drugog izlaza osim da sedne za pregovarački sto“. On je dodao da „niko drugi u Rusiji nema moć da zaustavi ovaj rat“, jer je Putin jedini koji „odlučuje kada će se ovaj rat završiti“.

Ruski i ukrajinski pregovarački timovi su već nedeljama angažovani u razgovorima, i to licem u lice i virtuelnim sastancima. Dok su se dve zemlje očigledno približile dogovoru o određenim temama, kao što je budući neutralni status Ukrajine, još uvek nisu uspele da nađu zajednički jezik o drugim pitanjima. Prošle nedelje, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin spreman da se sastane sa ukrajinskim kolegom, ali tek nakon što pregovarači finaliziraju dokument.

Moskva je krajem februara pokrenula vojnu operaciju velikih razmera u Ukrajini nakon sedmogodišnjeg sukoba u Donbasu i zbog neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma o prekidu vatre iz Minska. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske bili  su osmišljeni da regulišu status otcepljenih regiona unutar ukrajinske države, ali nikada nisu realizovani.

Rusija sada zahteva da Kijev prizna ruski suverenitet nad Krimom i Lugansku i Donjecku Narodnu Republiku, te da se zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće ući u NATO. Takođe, Rusija je saopštila da je cilj operacije zaštita stanovništva, kao i demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine.

Izvor: RT


Poštovani čitaoci, na našem Telegram kanalu možete pratiti sve vesti o specijalnoj operaciji Oružanih snaga Ruske Federacije u Ukrajini, kao i o dešavanjima u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Takođe, možete pogledati video snimke, karte i fotografije koje stalno pristižu.

Naš Telegram kanal - https://t.me/vostokvesti



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © RONALDO SCHEMIDT / AFP / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Dmitrij Peskov je istakao da je stav Rusije o mirovnim pregovorima dobro poznat

Moskva smatra da je izliv nasilja bio namerni pokušaj da se terorišu ljudi u gradu na kom se govori ruski kako bi se pokorili vladi nakon puča i njenoj...


Ukrajinske formacije pojačavaju intenzitet raketnih napada na Krim. Za nedelju i po izvršeni su napadi na Džankoj i rt Tarhankut, a večeras - na Simferopolj i ponovo na Džankoj....

Zapadni svet je napustio klasični liberalizam u korist nove verzije definisane vladavinom manjina i „budnosti”, objasnio je ruski filozof



Ostale novosti iz rubrike »