BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Bocan-Harčenko: Vojnotehnička saradnja Rusije i Srbije posebno izaziva iritaciju u nekim zapadnim zemljama

Bocan-Harčenko: Vojnotehnička saradnja Rusije i Srbije posebno izaziva iritaciju u nekim zapadnim zemljama
16.12.2021. god.
Nikada niko neće naći izjave iz Moskve, kojima bismo mi želeli da sprečimo aktivnosti EU u Srbiji i regionu, ali na strani našeg zapadnog partnera ima više takvih izjava da Rusija šteti, poručio je ambasador Ruske Federacije


Rusija je veoma zabrinuta zbog situacije na Kosovu i Metohiji poslednjih meseci jer postoji negativan razvoj događaja, zbog čega međunarodno prisustvo na KiM mora da postane aktivnije i da radi na osnovu dokumenata i načela usvojenih u Ujedinjenim nacijama. Osim  zbog Kosova, situacija na Balkanu sada loše izgleda i izaziva više zabrinutosti u Rusiji i zbog problema u Bosni i Hercegovini. „Takve napetosti, takvih tenzija, takvog odbacivanja svih dogovora i načela saradnje, nismo primetili nikada, ako gledamo od 1996. godine”, rekao je Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Rusije u Srbiji, govoreći na temu „Rusko-srbsko strateško partnerstvo i situacija na Balkanu”, u okviru „Ambasadorskog foruma” Instituta za međunarodnu politiku i privredu (IMPP).


Ruski ambasador je tokom jednoipočasovnog onlajn susreta, održavši predavanje i odgovarajući na pitanja i sugestije učesnika, rekao da je stanje odnosa Rusije i Srbije u svim sferama „više nego zadovoljavajuće”, ali da „s obzirom na naše bilateralne mogućnosti to još nije ono što mi želimo”. Ukazao je da je Moskva veoma zadovoljna političkim dijalogom na najvišem nivou, kao i na svim drugim nivoima, i da je to  faktor koji opredeljuje strateški karakter odnosa. Kada je reč o bilateralnim odnosima, izdvojio je sadašnju veoma aktivnu saradnju sa ciljem sprečavanja pokušaja revizije istorije.


„Ti pokušaji revizije Drugog svetskog rata, njegovih rezultata, izopačenje onoga što je bilo u istoriji  pre Drugog svetskog rata – to je jedan od zapadnih geopolitičkih projekata u cilju smanjenja uticaja, mogućnosti i autoriteta Rusije u svetu. Zbog toga nam je važna podrška Srbije, zbog toga radimo zajedno puno toga na zaštiti memorijala ovde u Srbiji, kao i Rusiji”, naglasio je Bocan-Harčenko.


Govoreći o KiM, ambasador je rekao da „mogućnost nekog rešenja pitanja Kosova postoji samo u okviru dijaloga”, zbog čega je Rusija svojevremeno podržala početak razgovora Beograd–Priština pod okriljem EU. „Mi podržavamo dijalog, drugi način rešavanja ovog pitanja uopšte ne postoji, ali nismo zadovoljni trenutnim stanjem u razvoju dijaloga. Nije zadovoljna ni sama EU, jer su blokada dijaloga i odsustvo napretka očigledni”, naveo je Bocan-Harčenko i istakao da Rusija uvek traži od EU da napravi što veći pritisak na Prištinu radi ispunjavanja ugovora koji su potpisani. Kako je naveo, Beograd ispunjava sve, za razliku od Prištine, pre svega kada je reč o Zajednici srbskih opština. Naglasio je i da su zahtevi Prištine za priznanje Kosova „apsolutna glupost, to je naravno nemoguće”. Ti zahtevi su štetni i zbog obaveze da se implementira deo sporazuma koji se tiče ZSO. „Ako toga ne bude, neće biti poverenja ni u Prištinu, a ni puno poverenja u EU (potpunog poverenja i nema) koja posreduje”, rekao je ambasador Rusije u Srbiji.


Ocenjujući da je nametanje Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH potpuno nelegitimno, objasnio je da je to učinjeno bez rešenja Saveta bezbednosti UN, pa i bez odluke Saveta za implementaciju mira. „Predstavnik Rusije je bio odlučno protiv, a taj savet radi na osnovu konsenzusa. Dakle, nikakva zajednička odluka onih koji su uključeni u implementaciju Dejtonskog sporazuma uopšte ne postoji”, podvukao je Bocan-Harčenko. Dodao je da je druga stvar „koja sprečava legalizaciju Šmita kao visokog predstavnika”, to što on ne uživa podršku tri strane u BiH, nema konsenzusa u samoj BiH.


Odgovarajući na pitanja učesnika, rekao je da Rusija, kao jedan od garanta Dejtonskog sporazuma, ima pravni osnov za stavove o BiH. „Nametnute odluke nisu bile od pomoći nikada, samo su bile izvor tenzija. Mi i sada tražimo poštovanje Dejtona i dejtonskih načela. A što se tiče visokog predstavnika i celog OHR-a, to je postalo samo velika prepreka za unutrašnji nacionalni dijalog, za pomirenje i razvoj BiH”, zaključio je Bocan-Harčenko i ukazao da je „najvažniji zadatak međunarodne zajednice – zatvaranje OHR”.


Ruski ambasador je pohvalno govorio o ekonomskoj i privrednoj saradnji koja se između Rusije i Srbije odvija na osnovu uzajamnih interesa i uzajamnog poštovanja, dakle pravih partnerskih odnosa. Kako je naveo, Rusi u Srbiji nemaju nikakvih političkih smetnji što se tiče saradnje u energetskoj sferi. „Energetski status Srbije kao tranzitne zemlje, koja obezbeđuje gas neprekidno, redovno, sigurno, a i u većim količinama zbog novog gasovoda, naravno da je povećao autoritet, ugled pa i ekonomske mogućnosti Srbije u Evropi”, dodao je on. Ukazao je i da nijedan od projekata u energetici, privredi, u oblasti infrastrukture, ne ide kontra nekih odnosa, projekata i obaveza Srbije u odnosu sa EU.


Kada je reč o odnosu Rusije i EU, kaže da je lopta potpuno na strani EU. „Ubeđen sam, jer znam svaku izjavu Rusije o regionu, pa i o nekom širem kontekstu, nikada niko neće naći neke izjave na štetu EU, kojima bismo mi želeli da sprečimo aktivnosti EU u Srbiji i u regionu. Na strani našeg zapadnog partnera ima više takvih izjava, da Rusija šteti, da je Rusija prepreka na evroatlantskom putu balkanskih zemalja itd. Mi smatramo da i sada, bez obzira na sadašnje stanje odnosa između Rusije i EU, mogućnosti saradnje na zapadnom Balkanu postoje, ako pustimo po strani politizaciju”, dodao je Bocan-Harčenko. Sa NATO-om je već druga stvar. „Mi smo odlučno protiv”, naglasio je on i primetio da što se tiče zapadnog Balkana, vojno neutralni status možda najviše odgovara istoriji i istorijskom iskustvu zemalja na ovom prostoru.


Vojna i vojnotehnička saradnja sfera od posebnog interesa

Vojna i vojnotehnička saradnja jeste sfera od posebnog interesa, koja, pritom, posebno izaziva iritaciju u nekim zapadnim zemljama, primećuje Bocan-Harčenko. „I kod nas i svugde, u slučaju vojnotehničke saradnje, na poseban način uzima se u obzir i političko stanje odnosa jer je ova sfera veoma delikatna. Sarađujemo sa pouzdanim partnerima i sa partnerima sa kojima imamo najbolje odnose. Uopšte ne znam da postoje neke prepreke u bilo kojem pravcu u vojnoj i vojnotehničkoj saradnji Rusije i Srbije”, rekao je ruski ambasador, odgovarajući na pitanja učesnika skupa. Naglasio je da se saradnjom Srbije sa Rusijom, bilo vojnom, bilo vojnotehničkom, ne krši nijedan od međunarodnih ugovora.


Sankcije bi ugrozile privredni razvoj

Komentarišući ocene u delu naše javnosti da Srbija treba da se pridruži sankcijama protiv Rusije, ambasador Bocan-Harčenko je rekao da je Moskva zahvalna i da pozdravlja odluku i doslednost Beograda da ne prihvati i da neće da podrži te sankcije. „Ali, voleo bih te ljude, koji smatraju da su sankcije Rusiji neophodne, da pitam gde oni žive. Ako zamislimo da zid od sankcija postoji, pitao bih ih šta oni misle o razvoju u pojedinim oblastima, bilo energetici, infrastrukturi... Naše privrede su povezane, i to ne u smislu da Rusija utiče i pritiska Srbiju. Ne. Ovo je uzajamni odnos, i mi radimo toliko koliko želi sama Srbija” naglasio je on, dodajući da je njegovo mišljenje da je nemoguće odvajanje Srbije od privrede i ekonomije Rusije.

Izvor: Politika



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajinske formacije pojačavaju intenzitet raketnih napada na Krim. Za nedelju i po izvršeni su napadi na Džankoj i rt Tarhankut, a večeras - na Simferopolj i ponovo na Džankoj....


Zapadni svet je napustio klasični liberalizam u korist nove verzije definisane vladavinom manjina i „budnosti”, objasnio je ruski filozof



Lideri EU „zamajavaju“ ljude horor pričama o Rusiji – Kremlju


Ostale novosti iz rubrike »