BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Koja umetnička dela i kulturna dobra su nacisti opljačkali u SSSR-u i odneli u Nemačku

Koja umetnička dela i kulturna dobra su nacisti opljačkali u SSSR-u i odneli u Nemačku
31.10.2021. god.
SS „kunst bataljoni“ pošli su u pljačku u prvim satima napada na SSSR. Za vreme Drugog svetskog rata u Nemačku je odneto više od milion predmeta iz muzeja i biblioteka u Sovjetskom Savezu. Mnogi još uvek nisu vraćeni u zemlju, ako nisu i zauvek izgubljeni. Ovo je samo mali deo tog blaga.


Nacistička pljačka kulturnih dobara drugih zemalja je navodno imala za cilj stvaranje ogromnog muzeja remek dela iz celog sveta, knjiga i rukopisa, muzičkih instrumenata i nota, slika i skulptura, drevnih istorijskih artefakata. Zato su specijalni SS odredi imali zadatak da konfiskuju kulturna dobra i odnose ih u Nemačku, piše Russia beyond.

Za vreme rata oštećeno je više od 400 sovjetskih muzeja, a u bibliotekama je uništeno 115 miliona štampanih izdanja. U katalogu kulturnih dobara, opljačkanih ili nestalih u to vreme, u 18 svezaka naveden je 1 177 291 muzejski eksponat, a registar se, pored toga, stalno dopunjava.

Ovo su samo najpoznatije nacističke pljačke na teritoriji SSSR-a.

Nemci u Petergofu

 

Slike iz Tretjakovske galerije

U prvim danima rata veliki broj slika evakuisan je u Sibir i potom, uspešno vraćen na svoje mesto. Međutim, više od 30 slika iz Tretjakovske galerije bilo je privremeno izloženo u predstavništvima SSSR-a u Nemačkoj, Austriji, Čehoslovačkoj i Poljskoj.

Pljačanje sovjetskih kulturnih dobara počelo je u prvim satima napada Nemačke. Specijalni „kunst bataljoni“ odnosili su iz sovjetskih ambasada i trgovinskih predstavništava vredne dokumente, nameštaj, i naravno, slike. Mnoga od tih dela našla su se pre svega u privatnim rukama, zauvek su izgubljena remek-dela kao što su „Slepi prosjaci u Malorusiji“ Vladimira Makovskog, „Zimsko veče“ i „Stogovi“ Nikolaja Dubovskog, „Borovi nad liticom“ Ivana Šiškina.

„Slepi prosjaci u Malorusiji“ Vladimira Makovskog
„Zimsko veče“ Nikolaja Dubovskog

Nestalo je i nekoliko severnih pejzaža Aleksandra Borisova, koje je kupio osnivač galerije Pavel Tretjakov. Jedan od tih radova nastao 1896. godine pronađen je na tržištu antikviteta 2006. godine, a reč je o slici „Planina Valjčika na večernjem svetlu sredinom septembra“. Slika je uspešno vraćena galeriji.

 

„Planina Valjčika na večernjem svetlu sredinom septembra“ Aleksandra Borisova

 

Ćilibarska soba iz Carskog sela

Muzejski radnici u Sankt Peterburgu, tada Lenjingradu, herojski su u rekordno kratkom vremenu upakovali, sakrili i evakuisali milione artefakata iz likovnih galerija i carskih dvoraca. Ipak nije sve moglo da bude spašeno. Eksponate koji su ostali oni su pažljivo upakovali, a zidove Ćilibarske sobe obložili vatom i izlepili papirom kako bi ih zaštitili od eksplozija.

Ćilibarska soba

Nacisti koji su zauzeli Carsko selo i druga predgrađa Lenjingrada opljačkali su veliki broj preostalih slika. U dvorcima su poskidali svilene tapete i drvene podove rađene u mozaiku. Kada je reč o Ćilibarskoj sobi imali su posebno naređenje, za nekoliko dana demontirali su je i odneli sve što je u njoj bilo. Posle rata soba je nestala, a istraživači veruju da se nalazila u kraljevskom zamku u Kenigzbergu i da je izgorela u vrema zauzimanja grada koji je postao sovjetski Kalinjingrad. Postoje i druge verzije, da je bila sakrivena u rudnicima i čak da su je odneli Amerikanci. Inače, potraga za sobom traje i dan-danas.

 


Ćilibarska soba spada u najveća i najpoznatija izgubljena kulturna dobra sovjetske strane. Krajem devedesetih godina u Nemačkoj su prilikom pokušaja prodaje konfiskovani fragmenti autentične sobe, mozaik i ćilibarska komoda. Kako se ispostavilo, jedan SS oficir krišom ih je izneo kao suvenire. Dvehiljadite vraćeni su Rusiji, a 2003. u Carskom selu završena je rekonstrukcija Ćilibarske sobe napravljene od kalinjingradskog ćilibara. Među sponzorima, između ostalih bile su i nemačke kompanije.

 

Nemci u Carskom selu

 

Vrtna umetnost carskog dvorca u Petergofu

Petergof se nalazio na teritoriji koju su Nemci okupirali. Bio je teško oštećen. Raskošni Veliki dvorac u Petergofu nacisti su pretvorili u ruševine, uništili jedinstveni sistem fontana i spalili drveće u carskom vrtu. Kako bi sačuvali vredne vrtne skulpture zaposleni u Muzeju spakovali su ih i zakopali uoči napada. Neke od njih uspeli su da sklone u Isakijevskom saboru u Peterburgu.

 

Nemci u Carskom selu

Posle oslobođenja Petergofa, u januaru 1944. godine, većina sklonjenih skulptura uspešno su pronađene. Ipak, muzejski stručnjaci nisu pronašli velike skulpture Samsona, Volhova i mnoge druge, nestale bez traga.

 

Od onog što je nestalo najvećih dimenzijama bila je fontana „Neptun“ koju su Nemci odneli u Nirnberg gde ju je ironijom sudbine u 18. veku i kupio Pavle Prvi. Kompozicija je, srećom, pronađena 1948. godine i vraćena.

Crkvene dragocenosti iz Novgorodske oblasti

Za vreme rata Novgorodsku oblast okupirale su nemačke trupe. Novgorodska Sofija, jedan od najstarijih ruskih hramova teško je oštećen u granatiranju 1942. godine. Granate su probile zidove i plafon i uništile brojne freske. Oštećena je i kupola hrama, a zlatnu oplatu Nemci su pretopili i koristili za suvenire koje su slali kući. Iz hrama su odneli i veliki broj dragocenosti, uključujući ikonostas i panoe u mozaiku.

Nemci u Carskom selu

Vojnici španske Plave divizije koji su ratovali na strani nacista, ukrali su i dva metra visok pozlaćeni krst koji se nalazio na glavnoj kupoli hrama. Više od pedeset godina čuvan je u Vojno-inženjerskoj akademiji kod Madrida, a 2004. godine svečano je vraćen ruskoj pravoslavnoj crkvi. Relikvija se danas čuva u hramu.

 

Iz Crkve svetog Mine u Staroj Rusi, nedaleko od Novgoroda Nemci su odneli zvono. Na zvonu su primetili natpis sa imenom autora „Albert Bening, Libek, 1672“. Nekada davno Novgorod je ulazio u Hanzeatski savez, kao i Libek. Nemci su zvono odneli u „domovinu“ kao „poklon sa Istočnog fronta“.

 

 

 

Novgorodski muzej

„Staro zvono sa jezera Iljmenj neće zaceliti sve rane od bombi i granata. Međutim za nemačkog vojnika imaće simbolično značenje koje govori da on nije landskneht (najamni vojnik) ili surovi porobljivač nego čuvar drevne kulture“, pisao je 1942. godine nemački frontovski list. Taj članak sa panoramom rodne Stare Ruse pronašao je i sačuvao jedan sovjetski vojnik. Mnogo godina kasnije on je o tome ispričao zavičajnom istoričaru Nini Bogdanovoj koja je ušla u trag zvonu. Gradonačelnik Libeka vratio je zvono Staroj Rusi. Danas se čuva u lokalnom muzeju.

Aleksandra Guzeva, Russia beyond 



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © Russia Beyond (Photo: Bundesarchiv; Pixabay)/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »