BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

NATO: Rusija preko medija na srbskom jeziku demonizijue SAD i NATO, raspiruje međuetničke napetosti i predstavlja EU kao antisrpsku organizaciju

NATO: Rusija preko medija na srbskom jeziku demonizijue SAD i NATO, raspiruje međuetničke napetosti i predstavlja EU kao antisrpsku organizaciju
22.12.2020. god.


NATO je optužio Rusiju da demonizijue SAD i NATO, raspiruje međuetničke napetosti i predstavlja EU kao antisrpsku organizaciju.

Prenosimo deo teksta:

"Demonizacija Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a; predstavljanje EU kao slabe i podeljene; reklamiranje ruske vojne moći i superiornost vakcine protiv koronavirusa i tvrdnji da su zapadni proizvođači vakcina korumpirani i pojačavanje percepcije pretnji, mitova i etničkih tenzija - to su među najčešćim temama dezinformacija koje je Kremlj promovisao u medijima na zapadnom Balkanu na srbskom jeziku. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija najviše su pogođene ruskim informacionim operacijama koje pokušavaju da potkopaju Evropsku uniju i NATO u regionu.


U širem smislu, dezinformacije su endemski fenomen na zapadnom Balkanu izazvan unutrašnjim faktorima. Bez izuzetka, pogođene su sve nacije u regionu. Kada je reč o stranim dezinformacijama, smatra se da je Srbija u epicentru. Najnovija studija o dezinformacijama Evropskog parlamenta nazvala ga je „lansirnom tačkom za ruske operacije dezinformacija na zapadnom Balkanu“.


Protok informacija između zemalja u regionu je bez granica. Bliske socijalne, istorijske i kulturne veze između Srbije, entiteta bosanskih Srba Republike Srpske i Crne Gore znače da gotovo svi medijski narativi, uključujući dezinformacije, svakodnevno prelaze granice.

Medijski sadržaj pod pokroviteljstvom Kremlja na srbskom jeziku proizvodi se, ponovo objavljuje i distribuira širom regiona. Milioni ga konzumiraju u društvima sa inherentnom krhkošću i unutrašnjim podelama, u regionu koji tradicionalno ima pozitivan stav prema Rusiji i gde su percepcije i dalje pod uticajem etničkih sukoba devedesetih i NATO-ove kosovske vazdušne kampanje u martu 1999. Za razliku od istočnih zemalja članica EU i NATO-a, regionu nedostaju negativna istorijska iskustva sa Moskvom i deli zajedničku pravoslavnu religiju.

Pored idealističkog predstavljanja ruskog rukovodstva i njegovog oružja, takve dezinformacije demonizuju NATO i Sjedinjene Države, podgrevaju etničke tenzije i predstavljaju Evropsku uniju kao nefunkcionalnu, rasističku i antisrpsku organizaciju. Pojačava percepciju pretnji pravoslavnog stanovništva kao i kulturu sećanja koja Rusiju i Sovjetski Savez prikazuje kao moćne zaštitnike tokom istorije.


Pojava ovih narativa u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji poklapa se sa ilegalnom aneksijom Krima u martu 2014. Služba Pojavilo se na desetine portala sa i bez impresuma, koji generišu ili distribuiraju slične poruke.

Hronično zagađenje informacionog okruženja ovim sadržajem utiče na percepciju javnosti. Iako regionalne ankete sugerišu da se većina stanovništva u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji i dalje zalaže za integraciju u EU, ovo osećanje ne treba uzimati zdravo za gotovo. Podrška Evropskoj uniji opada u Srbiji, gde većina ima povoljno mišljenje o Rusiji i Kini, a stavovi prema NATO-u postaju sve negativniji.

Severna Makedonija je bila primer usaglašenih propagandnih, diplomatskih i obaveštajnih aktivnosti skoro deset godina pre pristupanja NATO-u 2020. godine. Informativne aktivnosti sada su usredsređene na predstavljanje zemlje kao žrtve susednih država, Bugarske i Grčke, i optuživanje trenutne prozapadne vlade u Skoplju popusta pred zahtevima Sofije po pitanju identiteta.

Rusija je takođe iskoristila propagandni potencijal bilateralnih aktivnosti sa svojom slovenskom braćom, kako za slanje poruka Zapadu, tako i za osvajanje srca i umova lokalnog stanovništva.

Na primer, ruske bilateralne vojne aktivnosti sa Srbijom - zemljom koja želi da održi svoju vojnu neutralnost i sarađuje i sa članicama NATO-a i sa Rusijom - korišćene su za generisanje narativa o zaštitnoj ulozi Rusije prema Srbiji.

Rusija je proširila bilateralni sporazum o donaciji šest MiG-a 29 kako bi popunila prazninu u resursima Srbije za vazduhoplovstvo, obezbeđujući opremu koju Beograd nije tražio. Tako je u posao bilo uključeno 30 tenkova T-72 i 30 vozila BRDM-2. Prvi tenkovi su isporučeni u novembru 2020. godine, šaljući poruku da „bolji nisu potrebni, imajući u vidu slabosti vojski susednih zemalja“.


Na bilateralnoj antiterorističkoj vežbi „Srem 2014“ održanoj na severozapadnim ravnicama Srbije, Rusija je proširila prvobitni scenario dodavanjem padobranskih kapljica oklopnih borbenih vozila. S obzirom na blizinu Hrvatske, Mađarske i Rumunije, ovo je poslalo poruku o sposobnosti delovanja u dubini teritorija NATO-a.


Na sličan način, na vežbi „Slovenski štit“ 2019. godine, sistem S-400 privremeno je razmešten u Srbiji. Kampanja masovnih medija puna visoko istaknutih i vidljivih ruskih zastava potaknula je spekulacije da je Rusija možda ostavila raketni sistem u zemlji domaćinu.


Ovogodišnja planirana antiteroristička vežba „Slovensko bratstvo“ sa Belorusijom i Srbijom u Brestu pružila bi novu priliku Rusiji da pojača ove narative. Ali Beograd je otkazao učešće u vežbi koja je - u izmenjenom scenariju - simulirala sukob sa snagama NATO-a duž granice sa Poljskom.

Aktivnosti u informacionom prostoru takođe su usredsređene na kulturu sećanja, pojačavajući narative o istorijskoj žrtvi i veličajući ulogu Sovjetskog Saveza.

Na nesreću, zemlje zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, verovatno će i ubuduće biti plodno tlo za strane dezinformacije zbog spoljnih i unutrašnjih faktora.


Spoljna politika Srbije zasniva se na uspostavljanju uravnoteženih odnosa sa EU, SAD-om, Rusijom i Kinom. Iako članstvo u EU ostaje strateški cilj, posebna pažnja se poklanja unapređivanju odnosa sa Moskvom i Pekingom, koji ne priznaju nezavisnost Kosova, za razliku od većine članica EU i NATO-a. Ovo stvara okruženje za pojačano delovanje stranih aktera u medijskom prostoru.


Istovremeno, Republika Srbska sledi politiku vojne neutralnosti Beograda tako što, na primer, ne teži pridruživanju NATO-u i izgrađuje odnose sa Rusijom.


Ovo političko pozicioniranje i nerešeno pitanje statusa Kosova i dalje usporavaju integraciju Srbije u EU i perspektive članstva u NATO-u u Bosni i Hercegovini. Omogućava Moskvi da se i dalje predstavlja kao zaštitnica srbskih interesa. Kroz kontinuiranu promociju odabranih narativa, Kremlj će nastaviti da jača svoj uticaj u regionu.


Štaviše, verovatno će trebati godine ili čak decenije da reše postojeće probleme u medijskom okruženju Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije i drugih zemalja regiona, kako je navedeno u izveštaju Evropskog parlamenta. To uključuje lošu primenu postojećih zakona, klijentelizam, politizaciju, korupciju, kampanje blaćenja, zločine iz mržnje i klevetu, manjkavu privatizaciju i pitanja vlasništva nad medijima..."


 



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: nato.int/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajinske formacije pojačavaju intenzitet raketnih napada na Krim. Za nedelju i po izvršeni su napadi na Džankoj i rt Tarhankut, a večeras - na Simferopolj i ponovo na Džankoj....


Zapadni svet je napustio klasični liberalizam u korist nove verzije definisane vladavinom manjina i „budnosti”, objasnio je ruski filozof



Lideri EU „zamajavaju“ ljude horor pričama o Rusiji – Kremlju


Ostale novosti iz rubrike »