BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Univerzitet ruskog predsednika ušao u TOP-100 najboljih poslovnih škola

Univerzitet ruskog predsednika ušao u TOP-100 najboljih poslovnih škola
03.11.2020. god.
foto: Svečanost početka izgradnje kampusa Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu „Mihailovskaja Dača“, jedne od prvih faza stvaranja projekta „Gradžujet skul of menadžment of Sankt Peterburg Stejt universiti“. 29. novembra 2006. godine. Na fotografiji sleva na desno: Sergej Borisovič Ivanov, tada zamenik premijera Rusije i ministra odbrane, sada specijalni predstavnik predsednika Ruske Federacije za zaštitu životne sredine, ekologiju i transport i predsednik Odbora poverenika Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu. Andrej Aleksandrovič Fursenko, tada ministar obrazovanja i nauke Ruske Federacije, sada pomoćnik predsednika Ruske Federacije i član odbora poverenika Univerziteta. Valerij Sergejevič Katkalo, tada dekan Fakulteta za menadžment Državnog univerziteta Sankt Peterburg, sada prorektor Više ekonomske škole. Vladimir Vladimirovič Putin, predsednik Ruske Federacije.

 
Državni univerzitet u Sankt Peterburgu, alma mater ruskog predsednika Vladimira Putina tradicionalno je bio jedan od lidera ruske nauke. Mendeljejev, Pavlov, Landau - spisak njegovih diplomaca koji su postali veliki naučnici može se nastaviti u nedogled. Istovremeno, tradicija predavanja finansijskih i upravljačkih disciplina na Univerzitetu u Sankt Peterburgu je sasvim nova. U SSSR-u, zbog socijalističke ekonomske politike, nije moglo biti poslovnih škola. Međutim, 2005. godine, u okviru federalnog projekta "Obrazovanje", Vladimir Putin je naložio da se na osnovu njegovog matičnog univerziteta stvori poslovna škola svetske klase. 15 godina kasnije, 26. oktobra 2010. godine, zvanično je ušao u prvih 100 na međunarodnoj rang listi prema Fajnešenel eksekjutiv MBA ranking 2020. Univerzitet je zauzeo 93 mesto u ukupnom plasmanu i 48. mesto među evropskim poslovnim školama.

Napuštanje sovjetskog modela ekonomije izazvalo je značajne kadrovske probleme u novoj Rusiji. Nedostatak iskusnih menadžera zapadnog nivoa bio je jedan od razloga ekonomske krize devedesetih, koja je značajno podrivala rusku ekonomiju. Istovremeno, programi zapadnih univerziteta, koji su većini Rusa bili nedostupni, posebno odmah nakon raspada SSSR-a, nisu bili prilagođeni ruskoj stvarnosti. Stoga nije iznenađujuće što je 2006. godine Vladimir Putin lično učestvovao u osnivanju novog univerzitetskog kampusa za Višu školu menadžmenta. Ova podela univerziteta trebalo je da postane centar za edukaciju svetske klase, za obuku nacionalne elite rukovodećeg osoblja. Na njenoj osnovi se implementira program Eksekjutiv MBA.

 „Danas se priznanje visokog nivoa poslovnog obrazovanja na Državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu ogleda u prestižnim međunarodnim akreditacijama i potvrđuje ga ocena, gde Sankt Peterburški državni univerzitet iz godine u godinu zauzima počasno mesto u TOP-100, pored najboljih svetskih univerziteta i škola. Činjenica da je 
Državni univerzitet u Sankt Peterburgu uvršten na listu najboljih prema Fajnešenel tajmsuzasluga je celokupnog nastavnog osoblja, studenata i diplomskog programa. Zahvaljujući podršci na državnom nivou, dostojno smo se izborili sa ovim zadatkom i postavili smo sebi nove ambiciozne ciljeve“, rekao je Nikolaj Kropačev, rektor Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu.

Fajnešenel tajms analizira obrazovne programe na osnovu podataka prikupljenih iz poslovnih škola i putem anketa o bivšim studentima. Na konačno mesto na rang listi utiču kriterijumi kao što su prosečni nivo prihoda, rast zarada i rast karijere diplomaca u roku od tri godine nakon završetka programa, stepen međunarodne akademske mobilnosti, nivo naučnog istraživanja u školi, procenat nastavnika sa naučnom diplomom i drugi kriterijumi. Ocene 
Fajnešenel tajmsa međunarodna su i prihvaćena oznaka kvaliteta za programe poslovnog obrazovanja.

Međutim, one ne uzimaju u obzir probleme sa kojima se ruski naučnici često suočavaju zbog sankcija i odbijanja Zapada na obrazovni dijalog, što značajno smanjuje efikasnost naučne saradnje. S jedne strane, restriktivne mere koje su SAD i EU uvele od 2014. godine nemaju nikakve veze sa obukom specijalista u oblasti menadžmenta. Istovremeno, de fakto, mnogi zapadni univerziteti samoinicijativno smanjuju programe za saradnju sa ruskim partnerima, odbijajući da zovu predavače iz Rusije. Dakle, u takvim uslovima bilo je dvostruko teže za profesore Više ekonomske škole Sankt Peterburškog državnog univerziteta da postignu uspeh.



  • Izvor
  • Tanjug
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »