BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: Dolazi klimatska apokalipsa - navodi američka vojska, razmatrajući još više intervencija

RT: Dolazi klimatska apokalipsa - navodi američka vojska, razmatrajući još više intervencija
26.10.2019. god.


Novi izveštaj američke vojske predviđa tmurnu budućnost kao što su posledica klimatskih promena, nestašice struje i vode i izbeglice, a takođe i više mogućnosti za intervenciju i iskorištavanje prirodnih resursa na Arktiku.

Iza tupog naslova „implikacije klimatskih promena za američku vojsku“ stoji izveštaj tima naučnika na 52 stranice koji je izneo apokaliptične scenarije: sukobe vođene između stotina miliona ljudi raseljenih zbog porasta nivoa mora, kolaps američke elektroenergetske mreže i transporta, kao i nesposobnost same vojske da obezbedi vodu za svoje snage, su samo neke od njih.

Ipak, takođe predviđa veću ulogu koju američka vojska može igrati radi ublažavanja efekata ovih promena unutar SAD-a, tako i intervencijama u nastalim katastrofama u inostranstvu.

Izveštaj je u maju naručio tadašnji načelnik Generalštaba Mark Milej, koji je od tada unapređen da predsedava. Izveštaj koji je objavio Centar za klimatsku bezbednost Vojnog koledža u avgustu, privukao je malo pažnje sve do nedavno.


Jedan od apokaliptičnih kratkoročnih scenarija naveden u izveštaju je kolaps američke elektroenergetske mreže u narednih 20 godina, ostavljajući zemlju bez hlađenja, prečišćavanja vode, svetla, grejanja, klimatizacije, komunikacija, javnog prevoza, distribucije goriva , ili skoro svega što tehnološka civilizacija zahteva.

Ugrožena nije samo distribucija, već i proizvodnja električne energije. Od 99 nuklearnih reaktora koji rade u SAD-u i koji obezbeđuju skoro 20 procenata električne energije zemlje, 60 procenata se nalazi u regionima koji „verovatno trpe jednu ili više klimatskih pretnji“, kao što su porast nivoa mora i jake oluje do nestašice vode.

Arktik, stižemo

Međutim, nije sve tako mračno. Kako se povlači polarni ledeni sloj, mineralno bogatstvo Arktika dolazi do izražaja, a da američka vojska ipak preuzme kontrolu nad njim od tih dosadnih Rusa.

 
"Američka vojska mora odmah početi da proširuje svoju sposobnost da deluje na Arktiku za odbranu ekonomskih interesa i da sarađuje sa saveznicima širom regiona."
 
Optužujući Moskvu da “militarizuje” Arktik, u izveštaju se poziva da se više novca daje na vojsku u regiji, kako bi Vašington mogao dobiti pristup nafti ispod smrznutog mora.

Još vojnih intervencija?

Autori vide katastrofe povezane sa klimom, a koje bi raselile stotine miliona ljudi širom sveta, dajući Bangladeša kao primer zbog porasta nivoa mora, te da tada tizbeglice pokreću sukob u ionako nestabilnom i nuklearno naoružanom indijskom potkontinentu.

Takve krize mogu zahtevati intervenciju američke vojske kao reakciju na katastrofu, od raspoređivanja nženjerijskih snaga do potpune vojne operacije. Međutim, u izveštaju se upozorava, ako se nestašica vode pogorša, kako se predviđa, vojska je „blizu neuspehu misija koja se tiču hidratacije u spornom sušnom okruženju“. Operacije u mestima kao što su Sirija, Irak ili Avganistan u proteklih 27 godina više neće biti moguće samo zbog nemogućnosti obezbeđenja dovoljno vode za vojne snage.

Između toga i sve veće svesti o klimatskim pitanjima koja rezultiraju „značajnim ograničenjima vojnih aktivnosti (u mirnodopskim vremenima) koje proizvode emisiju ugljenika“, klimatske promene mogu zapravo označiti kraj „beskonačnim ratovima“, a ne kaoko vojni izveštaj zapravo navodi, odnosno sugeriše kao mogućnost.

Izvor: Vostok / RT



  • Izvor
  • Foto: © REUTERS/Ints Kalnins / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »