BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

„Put Srbije ka EU je kroz normalizaciju odnosa sa Kosovom, ne kroz rusko naoružanje“

„Put Srbije ka EU je kroz normalizaciju odnosa sa Kosovom, ne kroz rusko naoružanje“
07.08.2019. god.


Izvršni potpredsednik Atlantskog saveta Dejmon Vilson, rekao je, povodom isporuke ruskih tenkova Srbiji, da "zemlja koja ide u EU, ne treba da prima naoružanje iz Moskve".

Na pitanje Glasa Amerike da li time Srbija šalje signale Zapadu i kako vidi nabavku oružja, Vilson je odgovorio da je to "štetno i neodgovorno", te da je to "pokušaj da se oslabi normalizacija".

"Put Srbije ka EU je kroz normalizaciju odnosa sa Kosovom, ne kroz rusko naoružanje, ne preko oružja iz Moskve. Sve dok je Kosovo otvoreno pitanje, videćemo ruske pokušaje, videćemo srpske igre, sve te neke kontroverzne odnose", saopštio je Vilson.

"Zemlja koja ide u EU, ne prima naoružanje iz Moskve, to nije kompatibilno", rekao je Vilson.

Vilson dodaje da "razume" da je Rusija uz Srbiju po pitanju Kosova u UN.

Takođe je rekao da trenutne odluke "mogu da štete samim ciljevima Srbije".

Ranije je Vilson saopštio da veruje da će Srbija priznati samoproglašeno Kosovo.

Rusija proglasila Atlantski savet „nepoželjnom“ organizacijom i zabranila njen rad

Kontroverzna pro-NATO organizacija, Atlantski savet dodan je nedavno na listu "nepoželjnih" organizacija, te je zabranjen njegov rad u Rusiji.

Ruski tužilac je saopštio da je odlučio da aktivnosti Atlantskog saveta prizna kao aktivnosti "strane nevladine organizacije" i kao "nepoželjne" u zemlji.

"Utvrđeno je da aktivnosti ove organizacije predstavljaju pretnju osnovama ustavnog sistema i bezbednosti Ruske Federacije", navodi se u saopštenju.

Ruski zakon zabranjuje “nepoželjnim organizacijama” da otvaraju kancelarije i šire svoje materijale u zemlji. Biti deo takve grupe može rezultirati administrativnom kaznom u iznosu do 100.000 rubalja (oko 1600 dolara) ili krivičnom odgovornošću i kaznom zatvora u trajanju od dve do šest godina. Atlanski savet je 17. organizacija koja je stavljena na listu takvih organizacija.


 


Osnovan 1961. godine, Atlantski savet je izrazito antiruski istraživački centar sa sedištem u Vašingtonu i finansiran je od strane američkih i britanskih proizvođača oružja, uključujući "Lokid Martin", "Rejton" i "Boing". Drugi analitičari su ga opisali kao “propagandnu ruku” NATO vojnog saveza. U skladu sa svojim vojnim sredstvima, eksperti Atlanskog saveta ili „kolege“ kako sebe nazivaju, zagovaraju angažovanje američke vojske što je češće moguće u sukobima širom sveta.

Američki ambasador u Rusiji Džon Hantsman bio je predsednik organizacije do 2018. godine. Osnivač privatnog investicionog fonda "Bering Vostok", Majkl Kalvej, kojem se sada sudi za velike prevare u Rusiji, bio je jedan od članova odbora i najveći privatni sponzor, navodi se u godišnjem izveštaju.

Iako izjava ruskog tužioca opisuje Atlanski savet kao “nevladinu organizaciju”, to izgleda da nije sasvim tačan opis, s obzirom na to, da organizacija takođe prima finansijska sredstva od američkog Stejt departmenta i britanskog Ministarstva spoljnih poslova.

U Atlasnkom savetu se redovno održavaju forumi na kojima učestvuju političke, poslovne i akademske ličnosti koje se međusobno nadmeću u tome, ko može predložiti najneprijateljskiji kurs Zapada prema Rusiji.

Govoreći na događaju u Atlantskom savetu u februaru, američki šef za pomorske operacije admiral Džon Ričardson pozvao je na još veću američku agresiju prema Rusiji i Kini, rekavši da bi, kada je u pitanju zaštita ključnih vodenih puteva širom sveta, SAD trebalo da postanu „mišićave“, te da bi trebalo da „prve udare“ i prisile Rusiju da „odgovori na naš prvi korak“.

Prošle godine, Fejsbuk se udružio sa predstavništvom Atlantskog saveta poznatim kao „Digitalna forenzička laboratorija“ u pokušaju da se bori protiv „lažnih vesti“ na društvenim mrežama. Ubrzo nakon toga, Fejsbuk je krenuo na cenzuru, suspendujući stranice koje pripadaju levo orijentisanim venecuelanskim medijima, koji su se usudili da dovedu u pitanje istorijsku katastrofu američke spoljne politike u Latinskoj Americi.

 

Uprkos njegovoj jasnoj pristrasnosti i finansiranju američke i britanske vlade, zaposleni u Atlanskom savetu se redovno navode kao objektivni „stručni“ izvori u glavnim medijskim izveštajima.

 


  • Izvor
  • Jens Stoltenberg i Dejmon Vilson, foto: atlanticcouncil.org/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...


Kijev bi se obavezao na neutralni status i dobio međunarodne bezbednosne garancije, prema nacrtu sporazuma


Moskvi je dosta neprijateljskog stava Evrope, izjavio je Dmitrij Peskov

Savetnici bivšeg američkog predsednika razmatraju kazne za nacije koje žele da trguju nacionalnim valutama, preneo je list


Američki državni sekretar Antoni Blinken danas se, u okviru posete Kini, sastao sa ministrom spoljnih poslova Vang Jijem i kineskim predsednikom Si Đinpingom. Jedna od tačaka dnevnog reda bila...


Ostale novosti iz rubrike »