BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: Rizik od korištenja nuklearnog oružja veći nego ikada od Drugog svetskog rata - UN

RT: Rizik od korištenja nuklearnog oružja veći nego ikada od Drugog svetskog rata - UN
22.05.2019. god.


Izvor: Vostok / RT

Direktor misije UN-a za razoružanje saopštio je da su rizici nuklearnog napada sada veći nego ikada nakon završetka Drugog svetskog rata, delomično i zbog erozije starih mehanizama kontrole naoružanja.

Renata Dvan, direktor UN-ovog Instituta za istraživanje o razoružanju (UNIDIR), autonomna institucija koju je 1980. godine osnovala Generalna skupština UN-a kako bi procenila rizike po međunarodnu bezbednost usljed militarizacije, rekla je za Rojters da svet nikada nije bio bliži prelaženju nuklearnog praga od kraja Drugog svetskog rata.

"Mislim da je to zaista poziv da se prizna - a to je nešto što nedostaje u medijskom izveštavanju o tim pitanjima - da su rizici od nuklearnog rata sada posebno visoki, a rizici od upotrebe nuklearnog oružja sada su veći nego na bilo kada od Drugog svetskog rata", rekla je ona.

Sve veći izgledi za nuklearni sukob doveli su do Ugovora o zabrani nuklearnog oružja, prvog pravno obavezujućeg sporazuma kojim se zabranjuju sve vrste nuklearnog oružja, kao i njihov transfer, stacioniranje i pretnja upotrebe. Sporazum je usvojen većinom glasova od strane Generalne skupštine UN-a u julu 2017. godine, a sve zemlje sa nuklearnim oružjem su bile suzdržane, dok je samo jedna članica NATO-a, Holandija, bila protiv.

Sporazum mora da ratifikuje najmanje 50 država članica kako bi stupio na snagu. Do sada ga je ratifikovalo samo 23 od 70 potpisnica.


Davn je pomenula i stratešku trku naoružanja između SAD-a i Kine, programe modernizacije nuklearnih snaga, pojavu novih tehnologija koje se mogu koristiti u defanzivne i ofanzivne svrhe, kao i za najsavremenije oružje kao razloge za eroziju decenijskog starog mehanizma koji je korišćen za suzbijanje širenja oružja.


Drugi faktor su nedržavni akteri kao što su militantne grupe i privatne vojske koje se ne pridržavaju zakona.

SAD prolaze kroz vojnu nuklearnu modernizaciju i izgradnju sa svojom nuklearnom doktrinom koja odbija da isključi nuklearni napad kao odgovor na konvencionalni napad. Na desetine američkih nuklearnih bombi uskladišteno je širom Evrope, uključujući Nemačku, Belgiju, Italiju, Holandiju i Tursku. Prisustvo američkih taktičkih nuklearnih bombi u Evropi odavno je izvor duboke zabrinutosti Moskve, koja smatra obuku o nuklearnom oružju koju Vašington pruža svojim evropskim saveznicima, kršenjem ugovora o nuklearnom neširenju.

Američki zvaničnici često navode rusku nuklearnu modernizaciju i stvaranje novih vrsta oružja, kao što su hipersonične nuklearne glave i nuklearni torpedo sa nuklearnim pogonom. Moskva insistira da je njen novi arsenal čisto defanzivan i da je reakcija na izgradnju američke vojske na njenom pragu.
 
Rusija je takođe izrazila zabrinutost zbog aktivnosti SAD-a i njenih sistema "Edžis" koji je okružuju, a koji su sposobni da lansiraju rakete zabranjene sporazumom. Lansirne rampe se grade u Rumuniji i Poljskoj.

U onome što se naširoko smatra još jednim udarcem po globalnu bezbednos, je to što su se SAD povukle iz Ugovora o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa ranije ove godine. Sporazum iz 1988. godine imao je za cilj smanjenje rizika od slučajne nuklearne razmene vatre u Evropi. Posle odluke Vašingtona, Rusija je suspendovala svoje učešće u sporazumu.


  • Izvor
  • foto: © Reuters / US Library of Congress / Handout / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »