BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kako je baka-špijun otkrila Sovjetima sve britanske nuklearne tajne

Kako je baka-špijun otkrila Sovjetima sve britanske nuklearne tajne
05.05.2019. god.

 


Niko od stanovnika Bekslihita na jugoistoku Londona nije mogao da poveruje da je njihova ljubazna komšinica, šarmantna stara dama Melita Norvud, u stvari bila jedan od najvažnijih sovjetskih špijuna u Velikoj Britaniji.

Zahvaljujući Meliti Norvud Staljin je bio bolje upoznat sa konstrukcijom britanske nuklearne bombe od većine članova vlade Velike Britanije.  

Tokom skoro 35 godina gđa Norvud je kopirala i slala u Sovjetski Savez na stotine tajnih dokumenata o britanskom nuklearnom programu.

Ubeđeni komunista

Nastavljajući tradiciju njenih roditelja koji su po opredeljenju bili socijalisti, Melita Sirnis (ćerka emigranata iz Letonije je posle udaje postala Norvud) je od detinjstva bila ubeđeni komunista. 30-ih godina tajno se učlanila u Britansku komunističku partiju.

Istovremeno je radila kao sekretarica u Britanskoj asocijaciji za istraživanje obojenih metala, koja se bavila razvojem britanske nuklearne tehnologije.

Britanci nisu obraćali pažnju na komuniste u svojim redovima, ali Sovjeti su uočili sjajnu  priliku. 1937. godine Melitu je vrbovala sovjetska obaveštajna služba i ona je počela da radi za „svetsku revoluciju”.

„Nisam to radila da bih zaradila novac, već kako bih sprečila poraz novog sistema koji je imao veliki značaj, jer je običnim ljudima omogućio hranu i druge životne troškove koje su mogli da priušte, dobro obrazovanje i zdravstvenu zaštitu”, 
prisećala se Melita mnogo godina kasnije. 

U srcu britanskog nuklearnog programa

Norvud je imala direktan pristup detaljima britanskog nuklearnog programa pod kodnim imenom „Tube Alloys”. Njen šef DŽ. L. Bejli bio je član savetodavnog odbora kompanije, a Melita je imala njegovo puno poverenje i pristup njegovim sefovima: jednom u kancelariji i drugom u njegovoj kući u Londonu.

Norvud je fotografisala strogo poverljiva pisma, naučne izveštaje, analize itd. i slala ih Sovjetima. Ove informacije su im značajno pomogle da razviju svoje nuklearne tehnologije.   

Melita Norvud, poznata kao agent Hola, bila je veoma cenjena u Sovjetskom Savezu, čak više od poznatijeg agenta Kima Filbija. Ona je opisana kao „disciplinovan i odan agent, koji čini sve što može da pomogne sovjetskoj obaveštajnoj službi”.

Penzionisanje i razotkrivanje

Dva puta je britanska kontraobaveštajna služba  MI5 (1945. i 1965. godine) imala sumnje što se tiče pravog identiteta Norvudove, ali oba puta nisu imali dovoljno dokaza. Tako da se ona 1972. godine mirno penzionisala i napustila posao u Asocijaciji za istraživanje obojenih metala, a samim tim i sovjetsku tajnu službu.

Razotkrivena je tek 20 godina kasnije, kada je bivši oficir KGB-a Vasilij Mitrohin prebegao u Britaniju i razotkrio veliki broj informacija o sovjetskim agentima, a među njima i o Meliti Norvud. 

Međutim, zbog svojih godina „agent Hola” nije uhapšena ni saslušavana. Britanska vlada je odlučila da se ništa ne može postići time što bi se „baka-špijun” našla iza rešetaka. Tako da je gđa Norvud nastavila mirno da živi u svojoj kući u Bekslihitu.

Do svoje smrti 2005. godine Melita Norvud nikad nije zažalila zbog onog što je učinila. Za nju je rad za Sovjetski Savez bio stvar principa. Čak je odbila da prima tajnu doživotnu penziju od SSSR-a, ali je veoma rado primila prestižni Orden crvene zastave.

„Nisam želela novac. Nisam bila za to zainteresovana. Želela sam da Rusija ide u korak sa Zapadom”, 
govorila je gđa Norvud.

Boris Jegorov, Russia beyond



  • Izvor
  • Melita Norvud, foto: Reuters / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »