BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Moskva: Nakon otvorene agresije na SR Jugoslaviju NATO postao glavna pretnja globalnoj bezbednosti

Moskva: Nakon otvorene agresije na SR Jugoslaviju NATO postao glavna pretnja globalnoj bezbednosti
13.03.2019. god.
Savet Federacije pozvao parlamente stranih država, UN-a, ZND-a, ODKB-a, OEBS-a i Parlament EU da osude agresiju NATO-a na Jugoslaviju i preduzmu sve potrebne radnje za prevazilaženje njenih posledica.


Vojna operacija NATO-a protiv suverene Jugoslavije konačno je pretvorila savez u veliku pretnju sigurnosti u svetu, a nekažnjavanje odgovornih dovelo je do novih tragedija u Siriji, Iraku i Libiji, navodi se u saopštenju Gornjeg doma (Savet Federacije) Ruske Federacije.

"Vojna operacija NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije, koja je pokrenuta 24. marta 1999. godine, predstavljala je otvorenu agresiju na suverenu državu u Evropi, stvarajući direktnu pretnju međunarodnom miru i sigurnosti, što je negativno uticalo na daljnji razvoj odnosa između evropskih država i potkopalo njihovo međusobno poverenje" , navodi se u dokumentu usvojenom u vezi sa dvadesetogodišnjicom početka NATO agresije na SR Jugoslaviju.

Nažalost, pouke iz ovih tragičnih događaja nisu naučene, a NATO se i dalje fokusira na vojnu silu u rešavanju sukoba u međunarodnim odnosima, navodi se u saopštenju.

"Nakon toga, pod lažnim izgovorima i bez odobrenja Saveta bezbednosti UN-a, jedan broj zemalja članica NATO-a koristio je oružanu silu protiv drugih suverenih država - Iraka, Libije, Sirije, a danas postoje pretnje o mogućnosti da se poduzmu iste akcije protiv Venecuele, Kube i Nikaragve", - navedeno je u saopštenju.

Raketni napadi i bombardovanje Jugoslavije, uključujući upotrebu municije sa osiromašenim uranijumom, doveli su do brojnih civilnih žrtava i uništenja mnogih civilnih objekata.
Pored toga, priznavanje nezavisnosti Kosova 2008. godine od strane zapadnig zemalja bilo je nastavak generalne linije NATO-a u cilju podsticanja separatizma u sukobima na teritoriji bivše Jugoslavije i nasilnog rasparčavanja republike, navodi se u saopštenju.

"De fakto otcepljenje jednog dela teritorije Jugoslavije - autonomne teritorije Kosova i Metohije, je usledilo kao posledica agresije te je stvorilo opasan presedan u međunarodnim odnosima i zakomplikovalo rešavanje postojećih konflikata u kojima su učestvovale nepriznate države. Istovremeno, položaj zapadnih država u sličnim konfliktima u Moldaviji, Gruziji i Ukrajini ispostavlja se kao suprotnost, u kojoj je pravo naroda na samoopredeljenje kategorički isključeno “, naglašavaju zakonodavci.

Savet Federacije je uveren da su vojne akcije NATO-a koje su preduzete u suprotnosti s odredbama Povelje UN-a i bez odgovarajuće odluke Saveta bezbednosti UN-a uzrokovale ogromnu štetu međunarodnim bezbednosnim sistemima, navodi se u saopštenju.

"Činjenica da počinioci zločina nisu nisu kažnjeni, dovela je do novih agresivnosti država članica NATO-a protiv drugih suverenih država. Nakon napada 1999. godine, NATO je konačno postao glavna pretnja globalnoj i regionalnoj bezbednosti“, naglašava se u dokumentu.


Senatori su ubeđeni da se "akcije država članica NATO-a u odnosu na Jugoslaviju kvalifikuju kao čin agresije protiv suverene države, a njeni inicijatori i izvođači moraju snositi međunarodnu pravnu odgovornost".

Savet Federacije je takođe pozvao parlamente stranih država, UN, ZND, ODKB, OEBS i Parlament EU da osude agresiju NATO-a na Jugoslaviju i preduzmu sve potrebne radnje za prevazilaženje njenih posledica.


  • Izvor
  • foto: © Valeriй Šarifulin/TASS/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »