BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Šest ratova koje je Rusija „za dlaku“ izbegla

Šest ratova koje je Rusija „za dlaku“ izbegla
12.10.2018. god.


U ruskoj istoriji je bilo nekoliko međunarodnih konflikata za koje nije postojalo drugo rešenje osim rata. Pa ipak, ruska diplomatska virtuoznost i profesionalizam ruske armije u više navrata su spasli Rusiju (a ponekad i ceo svet) od katastrofalnih posledica.

1. Ambasada Rusije u Teheranu (1829) 

Scena iz filma „Smrt Vazir-Muhtara“.

Kada je gomila revoltiranih Perisijanaca pobila ruske diplomate u Teheranu svi su bili ubeđeni da je rat između Rusije i Persije neizbežan. Problem je bio u tome što je Ruska imperija u tom trenutku već ratovala protiv Otomanskog carstva i nije mogla istovremeno da se bori na dva fronta.

Javnost u Persiji bila je revoltirana zbog Turkmančajskog sporazuma (1828) kojim je završen Rusko-persijski rat (1826-1828) i kojim je Persija uvučena u dugotrajnu ekonomsku i političku krizu – morala je da ustupi Rusiji ogromnu teritoriju i da plati veliku ratnu odštetu.

Revolt naroda je bio toliko veliki da je već 11. februara 1829. godine gomila gnevnih Persijanaca prodrla u rusku ambasadu u Teheranu i pobila tridesetak diplomata i kozaka iz obezbeđenja. Među žrtvama je bio poznati ruski pesnik Aleksandar Gribojedov.

Pa ipak, dve zemlje nisu zaratile jer nijedna nije bila spremna za rat. Persija je poslala emisara ruskom caru sa opravdanjima i poklonima koje je car Nikolaj I rado primio.

2. Incident u Pandždehu (1885) 

Bitka kod Pandždeha (Bitka kod Kuške).

„Velika igra“, odnosno konfrontacija između ruske i britanske imperije u borbi za geopolitičku dominaciju u Centralnoj Aziji, nije bila praćena velikim sukobima dveju supersila. Samo ih je incident u Pandždehu doveo na ivicu otvorenog rata.

Naime, ruske trupe su 1885. godine ušle na teritoriju Pandždeškog naselja Emirata Avganistan, koji je tada bio pod protektoratom Velike Britanije. Britanci su bili veoma zabrinuti prodorom Rusije u zonu svojih interesa pa su podstakli avganistanskog emira da silom protera Ruse.

Bitka je završena nadmoćnom pobedom Rusa. Britanci su bili spremni da sami zarate sa Rusijom, ali su ih ruske diplomate ubedile da će Ruska imperija zaustaviti svoju dalju ekspanziju u ovom regionu.

3. Incident na Doger Benku (1905) 

Razarač „Knez Suvorov“ koji je učestvovao u konfliktu.

Sudbonosni rat Rusije protiv Japana mogao je biti još gori jer je Velika Britanija bila spremna da uđe u rat na strani Japanaca.

Razlog je bio taj što je ruska morska eskadra napustila Baltičko more i uputila se na Daleki istok i tom prilikom gotovo da je zaratila sa Englezima.

Blizu engleske obale ruski ratni brodovi su otvorili vatru na tamošnje ribarske brodove jer ih noću u magli nisu mogli dobro osmotriti i mislili su da je to japanska flota. Poginulo je nekoliko ribara i potopljen je jedan ribarski brod.

Revoltirani Englezi su rekli za Ruse da je to „flota ludaka“ i počeli su da se spremaju za rat. Srećom, Rusi su platili kompenzaciju ribarima tako da se incident završio mirno, bez dalje eskalacije.

4. Kubanska raketna kriza (1962) 

Američki patrolni avion P2V „Neptun“ leti iznad sovjetskog teretnog broda za vreme Kubanske raketne krize, 1962.

Ova kriza umalo nije uvukla dve supersile u nuklearni rat. Hladni rat je mogao preći u vruću fazu kada su Amerikanci 1961. razmestili u Turskoj balističke rakete „Jupiter“. One su imale mogućnost da stignu do Moskve, tako da su ih Sovjeti ocenili kao veliku opasnost.

Sovjetski Savez nije odugovlačio sa odgovorom – ubrzo je na Kubi (novoj saveznici, gde je vladala komunistička ideologija) razmestio preko 50.000 vojnika i nuklerano oružje. Ostrvo je odmah blokirala ratna mornarica SAD.

Samo je tesna saradnja Nikite Hruščova sa Džonom Kenedijem u oktobru 1962. godine sprečila nuklearni konflikt. Sovjeti su povukli svoje nuklearne rakete sa Kube, a SAD su skinule blokadu i povukle rakete „Jupiter“ iz Turske.

5. Sovjetsko-kineski pogranični konflikt (1969) 

Sovjetsko-kineski pogranični konflikt 1969. godine. Odred kineskih vojnika pokušava da se probije na ostrvo Damanski na teritoriji SSSR-a.

Ovaj pogranični konflikt oko majušnog ostrva Damanski (Dženbao) na reci Usuri (koji je pripadao SSSR-u, ali je Kina to osporavala) mogao je izazvati direktan ratni sukob dveju najvećih socijalističkih zemalja na svetu. Velika je sreća što pogranični sukob ipak nije prerastao u otvoreni rat velikih razmera.

Tokom dve nedelje u martu 1969. godine sovjetski graničari i pripadnici armije borili su se protiv brojnijih jedinica Kineske narodnooslobodilačke armije. Došlo je do toga da su čak primenjeni tajni višecevni bacači raketa BM-21 „Grad“ koji su bukvalno sravnili sa zemljom nekoliko kineskih vodova.

Sovjeti su izgubili 58 ljudi. Kineski gubici nisu obelodanjeni, ali se procenjuje da je poginulo preko 600 kineskih vojnika. Kina nije želela da nastavi konflikt. Ostrvo Damanski je proglašeno ničijom teritorijom, i takav status je imalo sve do 1991. godine kada je dato Kini.

6. Lažna nuklearna uzbuna u Sovjetskom Savezu (1983)

 

Stanislav Petrov u vojnoj uniformi 1999.

Sudbina celog sveta bila je 26. septembra 1983. godine u rukama jednog čoveka.

Sovjetski sistem za rano otkrivanje nuklearnog napada na tajnoj bazi „Serpuhov-15“ blizu Moskve detektovao je lansiranje nekoliko američkih interkontinentalnih balističkih raketa.

Sovjetski nuklearni kontranapad, a zajedno sa njim i početak Trećeg svetskog rata u potpunosti je zavisio od odluke jednog čoveka – potpukovnika Stanislava Petrova. On je tada bio dežurni oficir u bazi „Serpuhov-15“. Imao je na raspolaganju samo nekoliko minuta da analizira sve dostupne informacije i donese ispravnu odluku.

Srećom, sve se završilo tako što je Petrov saopštio Moskvi da je u pitanju lažna uzbuna. Tako je izbegnut garantovani nuklearni Armagedon.

Boris Jegorov, Russia beyond



  • Izvor
  • foto: Oleg Porohovnjikov / TASS / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Meštani sela Raščići kod Ivanjice godinama bezuspešno pokušavaju da reše problem buke i zagađenja koji su direktna posledica rada kamenoloma u vlasništvu firme \"Putevi” Ivanjica.


Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u intervjuu za Alternativnu televiziju da je cilj da se Srbi slome još uvijek traje.

U oblasti korporativne ishrane, aplikacija Ordera pretstavlja inovativno rješenje u zadovoljavanju potreba zaposlenih. Sa modulima kao što su Topli obrok, Ketering, Restorani, Onlajn Šop, Ordera nudi velike mogućnosti za...


Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto


Ostale novosti iz rubrike »