Srbski arheolozi među 117 istraživača koji su došli do novih saznanja o DNK i genomima drevnih populacija
Arheolozi iz Srbije Andrej Starović, Dušan Borić i Dragana Antonović su među 117 istraživača koji su došli do novih saznanja o DNK i genomima drevnih populacija, iznetim u studiji „The Genomic History of Southeastern Europe“, koja je objavljena u novom broju londonskog časopisa „Nature“.
Sa tolikim brojem istraživača, autora i učešćem više od 80 institucija, taj rad, kako ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu, spada među dva najveća poduhvata te vrste u istoriji.
Starović je viši kustos Narodnog muzeja u Beogradu koji je radio na antropološkim nalazima sa lokaliteta Starčevo i Saraoci-Jezava, kod Smedereva, Borić radi na Kolumbija univerziteta u Njujorku, a Antonović u Arheološkom institutu u Beogradu.
To nije samo veliki uspeh srpske arheologije, već prvenstveno vest o izuzetno značajnoj studiji DNK i genoma drevnih populacija Evrope, koja je do dana objavljivanja privukla ogromnu pažnju svetske stručne javnosti, stoji u saopštenju Narodnog muzeja.
Rezultati studije donose sasvim nove, a ponegde i iznenađujuće zaključke o poreklu evropskog stanovništva, a podaci sa lokaliteta Lepenski Vir, Vlasac i Ajmana ključni su za razumevanje mehanizama najstarijih genetskih mešanja između lovačko-sakupljačkih starosedelaca i novopridošlih farmera.
Kompleksna naučna studija obuhvata originalne rezultate o genomima 225 drevnih ljudi koji su živeli skoro do kraja poslednjeg milenijuma stare ere.
Lovci i sakupljači su veoma dugo naseljavali teritoriju Evrope, sve do sredine sedmog milenijuma stare ere. U to vreme, najpre na prostor Balkana i Podunavlja, pristižu sasvim nove populacije iz Anadolije.
Oni žive i izgledaju sasvim drugačije — poznaju poljoprivredu i imaju prve žitarice, a sa sobom dovode i stoku — ovce, koze i goveda.
Upravo na važnim nalazištima srbskog Podunavlja (Lepenski vir, Padina i Vlasac), neolitske pridošlice se mešaju sa starosedeocima.
Studija objavljena u časopisu „Nature“ nudi prve podatke o DNK i genomima drevnih ljudi iz praistorije na teritoriji Srbije.
Pored važnih odgovora značajnih za širi kontekst neolitizacije Evrope, oni daju i dragocene informacije o izgledu, navikama i ishrani praistorijskih ljudi, čiji se skeletni ostaci otkrivaju, ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu.
Tanjug
- Izvor
- foto: © Foto : Tom Ellenberger, Washington University School of Medicine in St. Louis/ vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- arheologija
- istraživanje
- pronalazak
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik
Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.
U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...
Kijev bi se obavezao na neutralni status i dobio međunarodne bezbednosne garancije, prema nacrtu sporazuma
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.